Poruka je PGP potpisana. Potpis je VALJAN

On 04/14/2011 08:54 AM, Branimir Maksimovic wrote:
> On Thu, 14 Apr 2011 07:24:45 +0200
> "Zli_Zec" <IzbaviteljMAKNI@hotmail.com> wrote:
>
>> -----------------------
>>
>> Cut the crap - jesi ti konačno shvatio da ovo NIJE pravi Zli_Zec,
>> lijepo sam ti sve napisao, nisi ništa odgovorio ?
>
> Tesko je sad skapirati ko je pravi ko nije pravi Zli Zec.

Pravi zli zec je onaj koji je stvarno peder i luđak, a ne onaj koji se
samo pretvara.

--
http://www.danijel.org/

Poruka je PGP potpisana. Potpis je VALJAN

On 04/14/2011 01:15 AM, Bunic Stjepan wrote:
> A jesi li baš posve siguran da nisi prijatelj radoslava dejanovića?

Mislim da je "prijatelj" prejaka riječ. "Prišupak" je primjerenija.

--
http://www.danijel.org/

Poruka je PGP potpisana. Potpis je VALJAN

On 04/14/2011 12:45 AM, Den wrote:
> Danijel Turina wrote:
> > Nisam ni ja, pa me svejedno država s jedne strane pljačka, a s druge
> > strane od nje nemam nikakve koristi. Kad im euronacisti dođu na vlast,
> > barem će staviti u zatvor ovdašnje lopove koji sad bez ikakvog
> > ograničenja rade što hoće. Obični Hrvati će biti roblje, ali i sad su.
> > Industrija bi nam propala da već nije, a budući da je propala neće biti
> > nikakve razlike; lokalni lopovi samo gledaju kako da sve zatuku u crnu
> > zemlju i dignu pare, a eventualno će nekakva strana firma tu napraviti
> > pogon za proizvodnju alu felgi za Škodu, što sad ne može zbog
> > birokracije.
>
> Ne znam baš koliko može biti koristan takav pogled na Hrvatsku, Hrvate i
> ostale narode na području Hrvatske, jer ti mrakovi što vuku konce iz
> pozadine sasvim sigurno nisu budale, i uvijek može biti još gore.

Nisam siguran da je korektno za te koji vuku konce reći da su mrakovi.
Mrakovi su oni koji su prodali i izdali vlastitu državu, koji su za
"proviziju" u bescjenje davali državna poduzeća i onda si za mito
kupovali jahte i skupe satove, glumeći gospodu. To su mrakovi. Oni koji
su te mrakove kupili teško da su gori od njih.

Analogno, s kim bi radije na kavu, s Berlusconijem ili nekom od njegovih
kurvica?

--
http://www.danijel.org/

Poruka je PGP potpisana. Potpis je VALJAN

On 04/13/2011 11:51 PM, Den wrote:
> Danijel Turina wrote:
> > Den wrote:
> >> Da li je zbog svega navedenog baš tako dobra ideja da Hrvatska uđe u
> >> EU?
>
> > Ulazak u EU je toliko loša stvar, da ću iz čiste mržnje prema Hrvatima i
> > lopovskom načinu na koji su ustrojili državu, za njega glasati.
>
> Pa dobro kaj sam ti ja kriv da me tak mrziš? Nisam ja ustrojavo državu? :)

Nisam ni ja, pa me svejedno država s jedne strane pljačka, a s druge
strane od nje nemam nikakve koristi. Kad im euronacisti dođu na vlast,
barem će staviti u zatvor ovdašnje lopove koji sad bez ikakvog
ograničenja rade što hoće. Obični Hrvati će biti roblje, ali i sad su.
Industrija bi nam propala da već nije, a budući da je propala neće biti
nikakve razlike; lokalni lopovi samo gledaju kako da sve zatuku u crnu
zemlju i dignu pare, a eventualno će nekakva strana firma tu napraviti
pogon za proizvodnju alu felgi za Škodu, što sad ne može zbog birokracije.

--
http://www.danijel.org/

Poruka je PGP potpisana. Potpis je VALJAN

On 04/13/2011 06:28 PM, Den wrote:
> tako što nije uzet u obzir princip "djeluj lokalno - misli globalno". Ono
> što je lako zaključiti iz tvoje analize je da bankar ne može provoditi sve
> te aktivnosti sam bez suradnje centralne banke.

Centralna banka je onaj ključni regulatorni faktor koji čini razliku
između umjerenosti i neumjerenosti u funkcioniranju sustava, i slijedom
toga stabilnosti ili kolapsa. Dakako, u želji za profitom svi vrše
pritisak na centralnu banku da "olabavi" kriterije i tako žrtvuje
stabilnost u korist kratkoročnog profita.

> Prva mogućnost postoji jer na tržištu realno nisu u direktnom srazu novci s
> jedne strane, i robe, usluge, dobra itd s druge, nego njihove vrijednosti.
> To znači da centralna banka kao zadnja instanca određuje koje vrijednosti
> treba uravnotežiti kojom emisijom novca. Vrijednosti ovise o raznim
> faktorima, čak i o napuhavanju astrala robe,

Konzervativna centralna banka se u tim razmatranjima vodi kriterijima
dugoročnog održanja vrijednosti, dakle neće ti priznati kao polog neku
robu lako hlapljive vrijednosti, da se blago izrazim, ali s druge strane
će priznati obveznice kompanije koja proizvodi takvu robu, ali dugoročno
pokazuje stabilno poslovanje.

> kako si napisao, no već prije
> tog napuhavanja problem je da ekonomija, kao što smo rekli, nema prave
> definicije robe s kojom bi se uopće moglo ući u pravilno određivanje
> vrijednosti, da ne spominjem probleme oko plaćanja ljudskog rada koji tu
> dolazi kao još jedan konstitutivni faktor, najprije u transformaciji onog
> što se zove "priroda" u "robu", a zatim i s tim u određivanju vrijednosti.

To se sve priznaje implicitno. Naime, kad tražiš kredit, osim pologa
bitna je tvoja sposobnost zarađivanja, što znači da se podrazumijeva da
svojim radom stvaraš vrijednosti, i da će te vrijednosti na temelju
indikatora iz prošlosti u budućnosti biti dovoljne za otplatu kredita,
odnosno da, kako vrijeme prolazi, tvoj rad i vrijednosti koje on stvara
zapravo predstavljaju veću novostvorenu vrijednost nego cijena same
nekretnine koja je bila polog za tiskanje novca. Budući da je tvoj rad
stvorio dovoljno vrijednosti koja je sad novi polog za izvorno otisnuti
novac, hipoteka na nekretninu se otpušta.

To je zapravo "humanizirani" oblik formuliranja onoga što ekonomisti
formuliraju u svojem žargonu, a kojeg, bojim se, i oni sami slabo
razumiju, a kamo li tek ostali.

> Konstatirali smo da imamo centralnu banku kao zadnju instancu koja brani da
> se štampa novac u vrijednosti za koju ne postoji protuvrijednost u robama,
> uslugama, itd, pri čemu se i emisije vrijednosnih papira drže u okvirima
> granica koje im nameće potreba za postojanjem protuvrijednosti, te se ne
> generira inflacija. Na taj način je postignuto da su ukupni ekonomski
> tokovi neke države izbalansirani što se tiče vrijednosti novca i
> vrijednosnica, te roba, usluga itd itd, i na tržištu nema onog što smo
> nazvali vrijednosnim toalet papirom, tj. prodavanja i kupovanja novca
> novcem.

Nema ga izvorno, ali ako se potcijeni rizik od pada vrijednosti robe,
može doći do ozbiljnih šokova. Zbog toga je uloga osiguravajućih kuća,
koje daju procjenu tog rizika i tako utječu na cijenu kapitala, ključna.
Ako one potcijene rizik, kapital postaje jeftiniji ali sustav postaje
osjetljiviji na krize. Karikirano, ako ti netko puno skladište jabuka
uzme kao polog za kredit na dvadeset godina, a jabuke istrule za tjedan
dana, imaš problem.

> Međutim jedna država nije otok, postoji razmjena s drugim državama koje
> mogu imati drugačije uređene ekonomske odnose s kojima se treba usaglasiti,
> a u današnje vrijeme angloamerička elita nameće cijelom svijetu svoje
> principe "slobodne trgovine"

E tu počinje komplicirani dio. Sve ovo što sam pričao do sada je
manje-više jasno i egzaktno. Kad uključiš međunarodnu trgovinu,
kompliciranost geometrijski raste.

> koja čini da su ekonomski sustavi svih
> obuhvaćenih država međusobno tako povezani i ovisni, da, htjeli ili ne,
> imamo situaciju kao da iznad centralne banke stoji jedna "još centralnija"
> (globalno).

Tu je ključan odnos nafte i dolara, koji putem energetske ovisnosti o
nafti zapravo veže cijelu svjetsku ekonomiju za dolar, na vrlo
komplicirane načine koje ne razumijem u potpunosti.

> filmovi. Burze su zapravo kockarnice. Film "Kolo sreće" daje dobar
> jednostavan primjer biti "poslovanja" na burzi. Npr. jedan mešetar predviđa
> dobar urod narandža u Kaliforniji, drugi na osnovu dostupnih procjena loš.
> Prvi onda pokupuje sve vrijednosnice banke plantažera po niskoj cijeni, a
> kad narandže dobro rode, proda ih po visokoj, i tako zaradi ogromne novce.
> Kockao se i dobio, a mogao je i izgubiti, u kojem slučaju, pazi sad! -
> dobija neki drugi mešetar. Znači oni se tamo kockaju i novac prelazi od
> jednog do drugog, ali u konačnoj računici neprestano nečije bogatstvo
> raste, a da ništa nije proizveo, nikakvu vrijednost.

Ukratko, da, to je problem. Burze su totalno ovisne o ljudskom faktoru,
tu nema previše egzaktnosti. Brokeri imaju svoju viziju stanja i na
temelju toga se kockaju, pokušavajući prepoznati trend i time buduće
stanje. Kad jednoga uhvati panika, ostali se ponašaju kao krdo
prestrašenih životinja i to je materijal od kojeg nastaju burzovne
katastrofe. Alternativno, kad krene euforija, svi kao luđaci krenu
ulagati u nešto što je zapravo čista ludost i besmislica. Čak i u
"mirnodopskom" funkcioniranju, previše trgovanja vrijednosnicama koristi
jedino brokerima, koji na svakoj transakciji ostvaruju proviziju, te
stoga Warren Buffet savjetuje ulagačima da smire živce, da ne trguju
često dionicama nego da ih radije drže dugoročno nakon što su proučili
stvar. Također, savjetuje izbjegavanje ulaganja u stvari koje ne
razumijemo, jer su tu najveći gubici. Dakle, u brzim i mahnitim
trgovanjima i "jedrenju" na kratkoročnim mikro-trendovima nalazi se
obećanje brze dobiti ali i izvjesnost života u neizvjesnosti, velika
vjerojatnost gubitka i rana smrt od stresa.

> Umjesto toga uzeo je u
> svoj džep onu novu vrijednost koju su proizveli npr. plantažeri uzgojem
> narandži, koja je putem vrijednosnica došla na burzu.

Vrlo često brokeri povećavaju cijenu robe za krajnjeg kupca, koji onda,
slijep za njihovu ulogu, pokušava u budućnosti smanjiti cijenu režući
troškove rano u lancu, kod proizvođača, koji tako osiromašuju, a
parazitski sloj na višoj razini apstrakcije ostaje nedirnut. Neki kupci
su pak pametni i uviđaju stanje stvari, te robu kupuju direktno na
izvoru, posve mimoilazeći brokere i sav taj parazitski klatež.

> Tu bi sad neki mogli reći da flertujem s teorijom zavjere i slično,

"Teorija pohlepe" bi bila bolji termin.

> Da li je zbog svega navedenog baš tako dobra ideja
> da Hrvatska uđe u EU?

Ulazak u EU je toliko loša stvar, da ću iz čiste mržnje prema Hrvatima i
lopovskom načinu na koji su ustrojili državu, za njega glasati.

--
http://www.danijel.org/

Poruka je PGP potpisana. Potpis je VALJAN

On 04/13/2011 12:29 PM, Darko Ercegovic wrote:
>> Kad bih imao samo
>> > 100 000 Hrvata, osvojio bih citav svijet". Friderich Veliki je pak
>> > rekao da su Hrvati nenadmašivi majstori ratovanja.
> Ako BAKI na ovo dobije nervni slom, ili se, daj bože, udavi od smijeha,
> ti ćeš biti kriv.

Ovo drugo je daleko vjerojatnije, budući da "baki" piše s t-coma:

whois 93.138.95.139

inetnum: 93.138.0.0 - 93.138.127.255
netname: T-HT
descr: T-Com Croatia Internet network
descr: Croatian Telecom Inc., Zagreb, Croatia
country: HR

Kao što rekoh, cijela stvar uopće nije ono što se čini da je na prvi
pogled. To je Dejanovićevo društvo, isto kao i "Dušan Burekić". Tih par
majmuna ždere u istoj čevabdžinici "Gladne oči" u Sesvetama i misle kako
su od drugih napravili budale svojom sve opskurnijom i luđom brijačinom,
a uvijek ta njihova izdrkavanja mene moraju spomenuti u kontekstu nečega
što se percipira kao socijalno neprihvatljivo, i uvijek je stvar
forwardana na milijun grupa, tako da se taj dojam širi među ljudima koji
po mogućnosti nemaju nikakvog pojma o meni, dakle cilj je da o meni
stvore a priori negativan dojam u koji će se onda dalje bez problema
uklapati različite laži.

Kako znam u kojoj čevabdžinici žderu? Pa fino, jednom su uzeli R1 na
moju firmu i poslali mi ga na adresu, i onda su "Dušan Burekić",
Radoslav Dejanović i Radoslav Prica ludovali na tu temu po newsima.
Očigledno se dakle radi o ekipi koja koordinirano radi takva sranja, ali
zanimljivo je da se nitko ne sjeti da su *oni* sekta, i to zla sekta
koja se koordinira isključivo mržnjom i zloćom, izrugivanjem i pakostima.

Dakle sljedeći put kad vidite "proglas" od "Dušana Burekića", znajte da
mu ćevape plaća Radoslav Dejanović, da postupaju koordinirano i da tu
nema nikakvog humora i zajebancije. Humor i zajebancija su tu samo
oružje usmjereno protiv predmeta njihove mržnje.

--
http://www.danijel.org/

Poruka je PGP potpisana. Potpis je VALJAN

On 04/13/2011 11:06 AM, Darko Ercegovic wrote:
> On 12.4.2011. 22:29, baki wrote:
>>> Srbi su jednostavno takav narod,
>>> OPASAN narod, KRAJNJE opasan narod, SMRTNO opasan narod.
>>
>>
>> kako volim kad zmije pruze noge ...Mario je samo jedan od stotina
>> hiljada maloumnih hrvatskih jadova, bolestan i zasljepljen mrznjom do
>> te mjere da opravdava ubijanje Srba jer su eto oni u njegovom
>> poremecenom mozgu opasni pa eto to je neka isprika. Mario samo ti jos
>> fali da udjes u sektu Turine, nakon toga nema Boga koji te moze
>> spasiti.
>
> Hoćeš li biti sretan kad u petak osude Gotovinu i ostale?

Cijelo to fejkanje hiper-četništva je samo ambalaža, a stvarna svrha
pisanja tog luđaka je da se ovako negdje usput mene spomene u nekom
idiotskom i klevetničkom kontekstu. To je jedan od Dejanovićevih
psihopata iz Zagreba, nema to veze sa Srbima. To je klevetnička kampanja
koju tih par idiota sustavno provode godinama, onako kako je Hitler
provodio kampanju protiv Židova prije WW2 - cijelo vrijeme se bacaju
negativne aluzije na Židove koje služe stvaranju općenito negativne
percepcije. Istina je bila da su na Židove bili ljubomorni kao danas na
Todorića i Horvatinčića, a kad se takve htjelo ubiti, prvo je trebalo
stvoriti medijsku klimu koja će onome tko želi ubiti stvoriti situaciju
da to može učiniti nekažnjeno. Ovo je potpuno ista situacija - isto kako
su Židovima prigovarali kompletno nebulozne i luđačke stvari, tako ovi
uz mene pokušavaju asocirati sve luđačke i nesuvisle gadosti, kako bi se
stvorila atmosfera u kojoj ja mogu nestati negdje u mraku a da to ne
bude zločin, nego vic.

--
http://www.danijel.org/

Poruka je PGP potpisana. Potpis je VALJAN

On 04/12/2011 11:34 PM, Den wrote:
> Ali bi ipak moglo postati kad bi se bankar (ili ti) dosjetio:
> umjesto da prosljeđuje novac onome kome treba (ti banci ili banka
> građevinaru), da izvede onaj Šteficin manevar s toalet papirima iz poruke
> Vibu, tj. da proslijedi nekakve vrijednosne papire u zamjenu za novac na
> period koliko mu treba da ga obrne i nešto dodatno zaradi, ili tako nešto.

Ne vidim na koji konkretni proces aludiraš s ovim?
Bankar je pokazao hipoteku na nekretninu centralnoj banci. Centralna
banka je rekla "možeš dobiti taj iznos uz kamatu od 2%". Zašto kamata,
zbog određenog stupnja rizika koji uvijek prati kredite. Bankar pristane
na uvjete centralne banke, koja onda *otisne novac* u iznosu tog
kredita, budući da taj iznos ima pokriće u vidu hipoteke na nekretninu.
Bankar za 5% krajnjem korisniku preproda kredit koji je kupio za 2%.

E sad. Teorija na kojoj se cijela stvar zasniva podrazumijeva da stan
ima tržišnu vrijednost. Ta procjena tržišne vrijednosti je zasnovana na
nekakvim dugoročnim promatranjima statističkih trendova, slično kao i
police osiguranja. Štoviše, banka se može osigurati kod osiguravajuće
kuće - ne znam napamet budući da se time ne bavim, ali moguće je da je
to čak zakonski uvjet.

Ja dakle ne znam o kojim točno vrijednosnim papirima ti pričaš.
Cjelokupno financijsko poslovanje se zasniva na vrijednosnim papirima.
Sve međubankovne transakcije se zasnivaju na vrijednosnim papirima, ali
oni nisu "toaletpapir", nego vrijede onoliko koliko vrijedi onaj tko ih
je izdao. Ako on propadne, onda su papiri nenaplativi, ali u normalnim
okolnostima ti je to nešto poput čekova. Banke jedna drugoj izdaju takve
"čekove" koji prate transfere novca. Ti čekovi su čista lova - doneseš u
banku takav ček na milijun dolara, i isplate ti milijun dolara.

> Koja je posljedica toga? Recimo da je vrijednost stana procjenjena na
> milion kuna, a banka izda vrijednosne papire na milion kuna. Efekt na
> tržištu je isti kao da se odštampalo milion kuna iza kojih ne stoje nikakve
> vrijednosti, za koje nitko nije ništa radio i ništa stvorio.

Tu griješiš. Za tih milijun kuna garantira nekretnina, postoji hipoteka
na nekretninu koja je garancija emisije.

> Bankar nije
> nikome proslijedio nikakvu vrijednost,

Je. Proslijedio je hipoteku na nekretninu koja dokazuje da u slučaju
nemogućnosti vraćanja kredita on kontrolira stan kao zalog. Jedini
problem s tim je da nekretnina može biti uništena (ali onda ti bankar
propiše da nekretninu moraš osigurati od štetnih događaja, tako da
plaćaš još i osiguranje) ili njena cijena na tržištu može pasti ispod
nominalne vrijednosti hipoteke, a što se desilo sad u Americi kad su na
tržište stavili previše zaplijenjenih nekretnina odjednom. Ali u osnovi,
stan pod hipotekom ti je u osnovi ista stvar kao zlato u sefu. Kad netko
izgradi stan i taj stan uđe u bankarski sustav kroz hipoteku, to ti je u
osnovi ista stvar kao da je netko iskopao zlato iz planine. Stvorena je
neka nova vrijednost koja prije nije bila na raspolaganju i ona povećava
ukupnu vrijednost ekonomije i tako predstavlja jamstvo za tiskani novac.
Inflacija nastaje jedino u slučaju kad tiskaš novac a nemaš predočeni
dokaz da za njega jamči neka vrijednost. Dakle kad bi centralna banka
sad otisnula sto milijardi kuna misleći time platiti državni dug, onda
bi došlo do inflacije, jer iza tog novca ne stoji nova vrijednost, tako
da je ukupna vrijednost svog novca u opticaju ista.

> robu, uslugu u zamjenu za milion u
> džepu, ako ne računamo par kuna kolko košta toalet papir, ali to je
> zanemarivo u odnosu na cijeli milion.

Netočno.
Cijeli taj sustav vrijednosnih papira i garancija je u osnovi zdrav, ali
problem je što se taj sloj previše naslanja na tržište, i ako ti
kolabira tržišna vrijednost pologa, onda imaš problem s kolapsom cijele
konstrukcije. Dodatni problem je ljudska pohlepa, zbog koje trendovi
uvijek idu u smjeru precjenjivanja vrijednosti pologa i potcjenjivanja
rizika, što kratkoročno povećava zaradu ali dugoročno čini sustav
osjetljivim.

Razni nostalgičari se onda sjete dobrog starog zlata, "koje uvijek
zadržava vrijednost", ali takve bih ja podsjetio na aluminij, koji je
svojedobno bio skuplji od zlata, zato što je iznimno rijedak u prirodi u
čistom stanju, a još nije bio izmišljen proces dobivanja aluminija iz
boksita elektrolizom. Dakle rijetkost i percipirana vrijednost i tu
igraju veliku ulogu. Da skratim, ekonomija je sport koji ima neke veze
sa stvarnošću i fizičkim činjenicama, ali daleko više ima veze s
astralom, odnosno percipiranim vrijednostima i percipiranim potrebama.
Hype koji je Steve Jobs u stanju dići oko svojih gadgeta pokazuje tu
činjenicu. Recimo, svojedobno je iPod bio pojam, svi luzeri su morali
imati jedan takav. Nema veze što su i prije postojali mp3 playeri,
recimo ja sam prije ohoho godina koristio pocket pc uređaj kao mp3
player i čitač knjiga i super je radio. Ali kad Apple oko nečega napravi
hype, hrpa luzera se uzjebe oko toga kao da je to sad po prvi put viđeno
i izmišljeno i naprosto moraju imati tu stvarčicu zato što si umišljaju
da su od nje više "kul". Naravno, kad se hype ispuše, ta stvarčica više
ne vrijedi ništa. Sad iPod ne možeš ni pokloniti nikome jer više nije
"in", a prvi iPhone možeš koristiti kao ciglu, vrijednost mu je tu
negdje. Ali kad napušeš astral oko nečega, stvoriš percipiranu
vrijednost, hrpa luzera će spaliti novce na to, kao u onom poznatom
"balonu" s lukovicama tulipana u Nizozemskoj.

--
http://www.danijel.org/

Poruka je PGP potpisana. Potpis je VALJAN

On 04/12/2011 09:12 PM, Den wrote:
> Danijel Turina wrote:
> > On 04/12/2011 07:37 PM, Den wrote:
> >> To je promašaj utoliko što vas dvojica uporno inzistirate na drugoj
> >> strani jednadžbe (onoj koja se odnosi na ono čega je novac zamjena),
>
> > Ne, nego je stvar u tome da ti ne kužiš što ti se govori. Naime ako je
> > vrijednost zlata "fiat", dakle netko je izvadio iz dupeta da će se žuti
> > metal koji ne hrđa smatrati nečim jako vrijednim, i ako vrijednost hrpe
> > stvari ovisi o astralu (recimo nekakva haljina za neku ženu nema
> > vrijednost ako izađe iz mode, unatoč tome što je sama tvar haljine u
> > istom stanju u kakvom je bila kad je bila nova i "moderna"), zašto bi se
> > onda čudili "fiat" konceptu vrijednosti u slučaju novca?
>
> Kakve ovo ima veze s onim što ja objašnjavam?

Ima sve veze, daj uključi mozak dok čitaš umjesto da samo drviš svoje.
Ti si objašnjavao da je pokriće novca labavo zato što je intrinzična
vrijednost pokrića upitna odnosno varijabilna, a ja ti velim da zapravo
nema ničega što bi imalo vrijednost izvan ljudskog astrala. Nekome je
zlato temelj monetarnog sustava i umišlja si da ono ima veću intrinzičnu
vrijednost nego recimo kuća ili sto tona jabuka, ali dio ljudskih
civilizacija je zlato doživljavao kao posve običnu stvar bez posebne
vrijednosti; koristili bi ga kao kamen ili drvo i nisu ga smatrali bitno
vrednijim. Recimo stare američke civilizacije su zlato koristile, ali
nisu za njega previše marile.

U osnovi, "fiat" valuta je dobrodošao iskorak iz iluzije zlatnog
pokrića, koja je zapravo jedan obični metal smatralo summom ekonomske
snage države, a sve ostalo se ignoriralo.

> Ja kažem: za što god rekli da
> je novac zamjena u ekonomskom procesu razmjene (vrijednosti, dobara, robe,
> usluga...), ne smijemo dozvoliti da bude zamjena za samog sebe, jer ako to
> ipak dozvolimo, neki sudionik (ili sudionici) ekonomskog procesa će biti
> neopravdano zakinut(i), a neki neopravdano povlašten(i). Točka.

Cijeli taj paragraf je zapravo hrpa pogrešaka na koje ti je prije već
ukazano i gdje ti je objašnjeno zašto griješiš. Sjeti se onog mojeg
odgovora gdje ti objašnjavam da kamatama ne plaćaš novac nego
raspoloživost novca u vremenu. Dakle dobivaš novac 20 godina ranije ali
te to košta pet posto godišnje. Karikirano, ne kupuješ novac nego vrijeme.

--
http://www.danijel.org/

Poruka je PGP potpisana. Potpis je VALJAN

On 04/12/2011 07:37 PM, Den wrote:
> To je promašaj utoliko što vas dvojica uporno inzistirate na
> drugoj strani jednadžbe (onoj koja se odnosi na ono čega je novac zamjena),

Ne, nego je stvar u tome da ti ne kužiš što ti se govori. Naime ako je
vrijednost zlata "fiat", dakle netko je izvadio iz dupeta da će se žuti
metal koji ne hrđa smatrati nečim jako vrijednim, i ako vrijednost hrpe
stvari ovisi o astralu (recimo nekakva haljina za neku ženu nema
vrijednost ako izađe iz mode, unatoč tome što je sama tvar haljine u
istom stanju u kakvom je bila kad je bila nova i "moderna"), zašto bi se
onda čudili "fiat" konceptu vrijednosti u slučaju novca?

--
http://www.danijel.org/