Poruka je PGP potpisana. Potpis je VALJAN

On 01/09/2012 10:13 AM, Miljenko.Martinjak wrote:
>
> Jasno da ne trebaju ekonomiste kad privreda propada.

Privreda propada upravo zbog viška ekonomista i manjka modernih
proizvodnih kadrova.

--
http://www.danijel.org/

Poruka je PGP potpisana. Potpis je VALJAN

On 01/09/2012 10:03 AM, NN wrote:
> On 8.1.2012 22:19, Mihael wrote:
>
>> a na kraju ne možeš kontrolirati lančano
>> kombiniranje genetskog materijala s gen. materijalom nekog trećag
>> organizma.
>
> O cemu ti meljes? Dok istovremeno zvaces pohanu ne-GMO piletinu, ne-GMO
> krumpir, ne-GMO kruh i ne-GMO salatu kombiniras razlicite genetske
> materijale. I to u svojim ustima!

Ne melje on, nego ti. Naime jedno je jesti hamburger, a drugo je jesti
organizam koji sadrži gene krave, salate i krijesnice, pomiješane po
principu "ajmo probat".

Dakle GMO nisu stvari poput jabuke križane tako da bude hrskava, sočna i
ukusna, nego stvari poput krave kojoj je dodan gen dudovog svilca tako
da u mlijeku proizvodi protein svile kojeg se industrijski može
izdvojiti, ili paradajza s genima lososa.

Vi koji branite GMO zapravo uopće nemate pojma o čemu se tu radi.

--
http://www.danijel.org/

Poruka je PGP potpisana. Potpis je VALJAN

On 1/8/12 11:35 PM, vib wrote:
> Osnovni problem danasnjeg kapitalizma je ono sto je ocigledno svakome
> tko promatra sa nesto kritickog odmaka:
> ekonomska sfera bi trebala sluziti tome da zadovolji osnovne
> preduvjete, prvenstveno materijalne, za normalno funkcioniranje, rast/
> razvoj i realizaciju pojedinca- u cemu mu, normalno, okvir i podrsku
> daje zajednica ili drustvo. Npr. za dijete je nuzno da mu je toplo, da
> ima za jest itd i onda ono moze normalno rasti. Ako tih osnovnih
> preduvjeta nema - nema nicega.

Ne. To je socijalističko gledanje ekonomije i rezultat takvog gledanja
je uvijek katastrofa.

Tržišno gledanje na ekonomiju glasi da pojedinac treba dati doprinos,
taj doprinos tržište vrednuje i sukladno tome pojedinac stječe resurse
kojima onda, ukoliko je njegov doprinos pozitivno vrednovan, nastavlja
funkcionirati, a ukoliko nema ništa korisno za ponuditi, onda treba
umrijeti, onako kako stanice u organizmu neprestano umiru kad nadiđu
svoju korisnost. Ako stanica ne umre na vrijeme, postoji mogućnost da se
formira rak, i stoga je mogućnost smrti uslijed neraspolaganja resursima
jedan od najbitnijih elemenata ekonomskog sustava, koji ako ukloniš, s
jedne strane povećavaš količinu parazita u sustavu, s druge strane
uklanjaš motivaciju za stvaranje korisnog doprinosa, a s treće strane
truješ sustav vrijednosti, odnosno meritokraciju zamjenjuješ nekakvim
nesuvislim sustavom "ljudskih prava", gdje neki ovdje smatraju da je
pravo na iPhone njihovo temeljno ljudsko pravo i ako ga ne mogu kupiti,
treba dići revoluciju.

--
http://www.danijel.org/

Poruka je PGP potpisana. Potpis je VALJAN

On 1/8/12 11:57 PM, vib wrote:
> On Jan 8, 12:49 pm, Danijel Turina <N...@Use-Author-Supplied-
> Address.invalid> wrote:
>> Ako sam ispravno shvatio, ti smatraš da je sukobljavanje s ciljem
>> razlikovanja boljeg od lošijeg dobra stvar, ali samo dok postoje jasno
>> definirana pravila koja definiraju parametre sukoba.
>>
>
> ma da, ali primarno se ne radi o borbi nego naprosto o distribuciji
> dobara. To sto ta distribucija u zivotinjskom svijetu ponekad
> ukljucuje borbu, sukobe oko zderanja i slicno je sekundarno.
> dakle, ekonomija primarno sluzi tome da potrebna sredstva dodju na
> mjesto gdje su potrebna, na slicnom principu kako se u zivom organizmu
> hranjive tvari distribuiraju prema organima koji ih iskoristavaju
> itd.

Ti si to pojednostavljeno shvatio, onako kako to shvaćaju marksisti,
koji idu iz pozicije da svi ljudi imaju pravo na resurse i ako ih ne
dobiju, to je zlo. U ekonomiji ti zapravo ne postoji koncept "prava" na
resurse, odnosno princip po kojem bi ti trebao dobiti ono što ti je
"potrebno". Postoji princip ovladavanja resursima, recimo tako što
stekneš neku kvalifikaciju koja je nekome potrebna, on ti za tvoj
stručni rad plati novce, i onda ti imaš sredstvo za nabavu onoga što ti
je potrebno, odnosno čak ti ne treba biti ni potrebno, dovoljno da to
želiš imati, i ako imaš dovoljno novaca možeš to kupiti.

Ako nemaš ništa za ponuditi ekonomskom sustavu, recimo tvoj rad nitko ne
treba ili neće zato što mu je skuplje platiti te da kopaš kanale nego
staviti rovokopač na isti posao, onda ti možeš imati kakve hoćeš
potrebe, ali budući da nemaš novaca, ne možeš ih zadovoljiti. Ekonomski
sustav je dakle tako podešen da "pravo na resurse" mogu ostvarivati samo
osobe s pozitivno vrednovanim doprinosom sustavu, dakle ako imaš nešto
za ponuditi, to se tržišno vrednuje, i u tom iznosu možeš kupovati
resurse. Sustav dakle nije egalitaristički nego meritokratski. Oni koji
su u stanju ponuditi nešto što se jako visoko vrednuje raspolagat će
resursima u daleko većoj mjeri nego ostali, i sustav je, u svojoj
osnovi, pravedan. Ono što može biti nepravedno je vrednovanje, gdje
recimo vješt burzovni mešetar može zaraditi daleko više nego inženjer
koji je izmislio programski jezik c, unatoč tome što burzovni mešetar u
pravilu samo prelijeva iz šupljeg u prazno a na programskom jeziku c je
utemeljena zapravo sva moderna informatika, od unixa do windowsa. Dakle
uslijed nepravednog vrednovanja doprinosa moguće je da neka hrpa luzera
svoje nebitne usluge i proizvode nametne kao iznimno vrijedne, dok se s
druge strane ne vrednuju iznimno bitni doprinosi. Ali princip po kojem
bi netko trebao dobiti novaca onoliko koliko vrijedi njegov doprinos u
osnovi je bitno bolji od principa po kojemu bi svi imali nekakva nejasno
definirana prava naprosto zato što su živi.

Ekonomija, dakle, razlikuje živo od mrtvog tkiva i dopušta odumiranje
onoga što nije korisno, i pojačano hrani ono što je korisno, i to
automatskom povratnom spregom kojoj nije potrebna nikakva vanjska
regulacija. Ono što je s ekonomijom problem je da nije u stanju
razlikovati rak od zdravog tkiva, pa je moguće da sustav pojačano hrani
štetne mehanizme koji se prezentiraju kao jako korisni, recimo bankare i
špekulante.

Otišao sam tu dosta u širinu ali u osnovi ne slažem se s tobom da borba
nastaje samo zbog loše regulirane raspodjele "nutrijenata"; borba je ono
što nastaje kad treba odrediti što treba hraniti a što treba
istrijebiti. Borba je dio sustava, ona nije "trenje" koje smanjuje
efikasnost, ili simptom loše organizacije, kako bi to voljeli predočiti
marksisti, nego možda najbitniji aspekt sustava: pomoću konflikta se
regulira sustav, određuje se razlika između bitnog i nebitnog i
revidiraju se parametri distribucije resursa, odnosno parametri vrednovanja.

Opet ću navesti Apple kao odličan primjer, budući da je ta kompanija u
kratkom vremenu uspjela nekoliko puta revidirati tržište uvođenjem
potpuno novog tipa proizvoda, i nametnula je nove kriterije vrednovanja,
recimo uvela je iTunes dućan u kojem možeš kupovati glazbu, i iPod
uređaj kojim tu glazbu možeš trošiti, i na takav način zapravo
definirala cijenu legalnog mp3 fajla na tržištu. Postojalo je nekoliko
konkurentskih pristupa - napster kao sustav za piratiziranje glazbe,
koji je odgovarao potrošačima ali ne i autorima i produkcijskim kućama,
različiti sustavi koji nisu odgovarali nikome posebno, i iTunes kao
kompromis koji je odgovarao svima taman dovoljno da bude prihvaćen. Kao
rezultat, Apple se postavio kao novi tip posrednika koji je revidirao
ulogu glazbenih izdavača na tržištu i time i tok novca, pa je velik dio
novca koji je inače išao likovima koji štancaju CD-e završio kod Applea,
čime su se iznimno obogatili. Dakle imao si konflikt nekoliko ponuđenih
rješenja, iz tog konflikta se iskristaliziralo jedno rješenje koje je
optimalnije od drugih i time se automatski preusmjerio tok resursa u taj
sustav, a osiromašeni su sustavi koji više ne odgovaraju situaciji.
Netko će tu dakle biti gladan, ali to je dobro.

> Sukob unutar organizma primarno znaci bolest, recimo autoimunolsku
> bolest.

Ne u slučaju ekonomije. U slučaju ekonomije ti je to ekvivalentno
sustavu koji imaš u koštanom tkivu, gdje jedne stanice konstantno
razgrađuju koštano tkivo a druge ga izgrađuju, i imaš ravnotežu čvrstoće
i fleksibilnosti sustava koja se izgrađuje konfliktom. Ono što ti
predlažeš, dakle uklanjanje sukoba i uvođenje nekog sustava gdje se svi
slažu i svi dobivaju jednaku količinu resursa za rezultat bi imalo
totalno loš sustav u kojem ne bi bilo moguće eliminirati ništa
disfunkcionalno, i bio bi onemogućen primarni mehanizam pomoću kojeg
funkcionira inovacija u sustavu: konflikt s postojećim idejama i
rješenjima. Naravno da konflikt ruši, ali rušenje je dio kreativnog
procesa, što su još stari indijci znali, pa im je jedno od triju glavnih
božanstava rušitelj, uništitelj, onaj koji svako toliko razvali
postojeće, uništi ustajalu žabokrečinu, uvede promjenu, rasprši okoštale
zablude i natjera bića da sad s tim nešto naprave. Dakle ako imaš samo
stvaranje i održavanje postojećeg rezultat će biti loš - tko bi danas
htio viktorijansku tehnologiju? Neke stvari treba uništiti kako bi se
otvorilo mjesto za novo.

--
http://www.danijel.org/

Poruka je PGP potpisana. Potpis je VALJAN

http://danas.net.hr/hrvatska/page/2012/01/09/0022006.html?pos=n0

"Ako ste na postdiplomskom studiju iz elektrotehnike, a prosjek vam i
nije najsjajniji, velike su šanse da postanete stipendist grada Splita i
mjesečno primate 800 kuna. Naime, u Banovini su napravili popis
zanimanja od interesa za grad Split na kojemu je, uz diplomiranog
inženjera elektrotehnike (odnosno magistra po "bolonji" op.a.), još 14
deficitarnih zanimanja: doktor medicine, magistar farmacije, magistar
inženjer građevinarstva, arhitekture, geodezije, magistar matematike,
njemačkog jezika i književnosti, fizike, psihologije, logopedije... "

Zanimljivo, ne traže se oni koji su završili promet, ekonomiju i
hrvatske studije.

--
http://www.danijel.org/

Poruka je PGP potpisana. Potpis je VALJAN

On 01/09/2012 04:03 AM, Deadly Dirk wrote:
> Moram ti reci da je GMO star tisucljecima. Ljudi su odavno kombinirali
> sojeve i zadrzavali pozeljne primjerke. Reci mi, jesi li ikada cuo za
> navrtanje loza i tresanja? Sto mislis, sto je to? To je, prijatelju drai,
> GMO.

Nije, nemaš pojma. GMO je termin koji označava tzv. genetsku kirurgiju a
ne križanje i selekciju.

--
http://www.danijel.org/

Poruka je PGP potpisana. Potpis je VALJAN

On 01/09/2012 03:52 AM, Deadly Dirk wrote:
> I Nikola i branitelji su prilikom tog zadnjeg jurisa u bici za
> Sisak izginuli, svi do jednog.

Nisu, to je "faktoid" utemeljen na operi. Neke preživjele su spasili ni
manje ni više nego sami Turci koji su im dali svoju odjeću i sakrili ih
među sobom. Sve povijesne činjenice o bici potječu od njih i Turaka.

--
http://www.danijel.org/

Poruka je PGP potpisana. Potpis je VALJAN

On 01/08/2012 08:51 PM, Ermin Hasičević wrote:
>>
>> Uz to još je činjenica da je 97% soje uArgentini GMO a ona je ogroman
>> izvoznik. Ako pogledaš slučaj Arpada Pusztaija sa sveučilišta u Glasgowu
>> koji je dobio nogu (iako do tada visoko kotirajući znanstvenik
>> genetičar) kada se dotaknuo interesa GMO elite nakon što je objavio
>> rezultate istraživanja koji su bili katastrofalni za prehrambenu
>> kvalitetu GMO hrane. Jasno, plemenito Kraljevstvo znanstveno društvo se
>> okomilo na njega dakle odmah i visoka politika i to je kraj karijere
>> poštenog istraživača.
>
> Baš ne pratim kako se razvija ta brija sa GMO, ali meni se čini da
> likovi koji rade to praktički to rade nasumce umečući jednu
> genetsku sekvencu u drugu genetsku sekvencu držeći fige da se
> ne desi neko sranje na duge staze. To mi izgleda ko da neki
> programer nasumce doda u CAD program pozive rutine za
> računanje gravitacijske konstante i broja pi pod izgovorom da
> nemre škodit.

Ja se GMO bojim, i to ne zbog principa, koji je korektan i obećavajući,
nego upravo zbog toga što izgleda da ovi pojma nemaju što rade i da
učinci cijele te stvari uopće nisu isprobani - zapravo još je gore,
isprobani su i dokazano je da je stvar toksična za životinje i ljude, a
istraživanja su zataškana i nepoćudni znanstvenici uklonjeni.

--
http://www.danijel.org/

Poruka je PGP potpisana. Potpis je VALJAN

On 01/08/2012 08:37 PM, Denis wrote:
>>
>> Najzanimljiviji detalj je taj da se zakon odnosi samo na indijance.
>> Nemam pojima kako je tamo zivjeti svaki dan kao indijanac. Ali
>> vjerojatno je zanimljivo.
>
> Danas je zakon smijesan, ali je vjerojatno star najmanje 150 godina a
> tada su bile druge okolnosti. Da si tada zatekao pet ili vise indijanaca
> na svom imaju, imao bi prilicno razloga za zabrinutost.

A tek Indijanci, koliko su oni tek imali bijelaca na svojoj zemlji.

--
http://www.danijel.org/

Poruka je PGP potpisana. Potpis je VALJAN

On 01/08/2012 08:02 PM, Ivan Bajlo wrote:
> "Danijel Turina" wrote in message
> news:201201081843.UTC.jeco4h$ejj$1@tioat.net...
>> Upravo to je razlog zašto ih sve treba baciti na ulicu: oni kradu tuđe
>> vrijeme i tako smanjuju efikasnost cijele države. Ta državna uprava ne
>> olakšava administrativne poslove, nego ih namjerno otežava i komplicira
>> kako bi stvorila umjetne razloge za svoje postojanje.
>>
>
> da se čitava državna uprava outsourcea u Indiju imam osjećaj da bi se
> sastojala od desetak Indijaca koji bi u smjenama bili dostupni 24/7 i
> bilo koji problem bi se rješio u roku 5-10 minuta... barem je takvo moje
> iskustvo s Adobe podrškom u jednu nedjelju navečer (fala Sangeethi) >:-)

A jeb'ga, pa pogle naslovni screen od Photoshopa i u prvom redu piše
Sitaraman Narayanan, nije ni čudo da se razumiju u njega kad su ga pola
napisali. :)

--
http://www.danijel.org/