On Sun, 4 Nov 2007 15:55:33 +0100, Danijel Turina wrote:

> On Sun, 4 Nov 2007 15:15:03 +0100, Den wrote:
> 
>> E sad moj ego pita: smije li se prema tvojem razumijevanju, Danijele, u bilo
>> kojem smislu zalagati za smrt ego-kože?
> 
> Ti ego definiraš kao kožu, a ja ga definiram kao poklopac na objektivu
> fotoaparata. Dok ga ne skineš, ne budeš puno napravio.

Inače, da ovo malo pojasnim, budući da je malo vjerojatno da će netko bez
iskustva samadhija shvatiti o čemu se tu zapravo priča. 
Većina ljudi ego, odnosno svoju osobnost, shvaća kao lokalizaciju
sebe-svijesti okruženu objektima koji se percipiraju osjetilima i
procesiraju intelektom. Ideja o isključivanju ili umiranju ega u tom
kontekstu je analogna prestanku postojanja osobe, odnosno smrti. 
U stvarnosti, stvar bitno drugačije funkcionira. 
Idemo napraviti ilustraciju. Recimo da imaš Internet, i da je to metafora
za brahman, Apsolut, totalitet stvarnost-svijest-blaženstva. Recimo da imaš
PC računalo, koje je metafora za jivan, osobno biće. U slučaju da sve
funkcionira kako je zamišljeno, PC je spojen na Internet DSL vezom ili
nečim još debljim, i kroz PC se transparentno manifestira Internet. U
slučaju da veza pukne, sustav se prebacuje u offline način, gdje više nemaš
google Earth nego pregledavaš cache, žvačeš već prije pohranjene
informacije, a kad ponestane podataka, sustav ili interpolira, odnosno
izmišlja podatke, ili javi da je podatak nedostupan. U slučaju obnavljanja
veze, svi podaci se osvježe i postanu dostupni u pravim verzijama. 
Ego je u ovom slučaju sustav za upravljanje offline načinom rada, organ u
ljudskom tijelu koji preuzima funkciju u slučaju da čovjek izgubi vezu s
Bogom i direktan osjećaj za ispravnost. Kad izgubiš osjećaj za ispravnost,
ego sa svojim nagonima i interpoliranom mapom stvarnosti dobavljenom od
osjetila i prožvakanom od intelekta pokušava održati čovjeka na životu do
uspostave online načina rada. Problem je u tome što većina ljudi nikad ne
uspostavi online način rada pa "umru u grijesima svojim". Inicijacija,
odnosno ono što je Isus zvao ponovnim rođenjem, je uspostava online načina
rada, odnosno života u svijesti o Božjoj neposrednoj nazočnosti. Dakle
problem je u tome što ljudi čitav život provedu u nečemu što je izvorno
zamišljeno kao backup sustav za slučaj nekog kratkotrajnog sranja.

-- 
http://www.danijel.org/