Autor: Danijel Turina
Datum: 2004-05-23 22:20:07
Grupe: bih.soc.religija,hr.fido.religija,hr.soc.religija,hr.soc.religija.krscanstv
Tema: Re: NAJVECA VIJEST IKADA NAVIJESTENA 2
Linija: 39
Message-ID: rj12b0dgoil94klq56fvfdt82c41opm03i@4ax.com

On Sun, 23 May 2004 22:06:58 +0200, "Vladimir Danani?"
 wrote:
>> Zaboravio si Marxa, Engelsa i Lenjina koji igraju ulogu proroka ili
>> svetog trojstva. :)
>
>  A eto, ?ovjek kadkada zaboravi najva?nije stvari. Kad smo ve? kod tih
>  tema, mo?da nisi znao da spomenutoj trojici valja dodati i Staljina i
>  organizirano radni?tvo. Naime, kadkada se je dogodilo da je tko svojem
>  djetetu dao ime Melsior (Marx, Engels, Lenjin, Staljin i Organizirano
>  Radni?tvo). 

:))) LOL :)) To me podsjeca na onog cigana koji je jednog sina nazvao
Merdzo, a drugog Pezo. :))

>  Nu, vratimo se na ozbiljnije teme, pa pogledajmo ?to je
>  to?no o marksizmu kao religiji rekao L. Kolakowski: 
>  "Marksizam je izvor slijepog vjerovanja u veli?anstveni svijet
>   sveob?eg zadovoljenja koji ?ovje?anstvo o?ekuje tu odmah iza ugla.
>   Gotovo sva proro?anstva, podjednako Marxova kao i ksnijih marksista,
>   pokazala su se pogrje?nima; to, me?utim, ne naru?ava stanje duhovne
>   sigurnosti u kom ?ive prista?e, i to ne druga?ije nego u svim
>   o?ekivanjima poznatim iz hilijasti?kih religijskih pokreta; jer se ta
>   sigurnost ne zasniva ni na kakvim empirijskim predpostavkama, ni na
>   kakvim mogu?im "historijskim zakonima", nego izklju?ivo na
>   psiholo?koj potrjebi za sigurno??u. U tom smislu marksizam vr?i
>   bitno religijske funkcije i njegova efikasnost ima religijski karakter;
>   ali to je karikirana religija pro?eta zlom vjerom, jer svoju polaznu
>   eshatologiju poku?ava prikazivati kao nau?no dostignu?e, ?to
>   religijske mitologije ne ?ine."

Da, to je jako blizu istini, s tim da razliciti new age pokreti, poput
transcendentalne meditacije, takodjer sebi pripisuju znanstvenost, dok
im je zapravo temelj vjerska doktrina. Cini se da je "znanstveno"
popularni buzzword kojim se prodaju takvi proizvodi, od doba moderne
na dalje. Samo sto je u doba Yoganande bilo popularno pozivati se na
Einsteina, a danas je u igri kvantna fizika (Deepak Chopra &Co.).

--
http://www.danijel.org/