On Fri, 26 Oct 2007 21:33:42 +0200, Ratko Jakopec wrote:

> On Fri, 26 Oct 2007 21:15:52 +0200, in hr.alt.magija you wrote:
> 
>> Citava ova grupa i prepucavanja na njoj bili bi potpuno nebitni da 
>> Danijelova energija nije ostala zablokirana u bivsim ucenicima preko 
>> obrasca kojeg je izlozila Biljana, jer je jako davno Felix uspio 
>> profurati pricu s raznim putevima kako bi ispod zita mogao raditi 
>> sranja. To je stvar koja je mucila veliki broj ljudi koji su jos uvijek 
>> negdje mislili da u Felixu ima nesto dobro i pozitivno, ne zbog njegovog 
>> stanja sada, nego zbog njegovog stanja prije deset godina. Ta 
>> zablokirana energija je omogucavala Felixu, Bakiji i ostalima da tim 
>> ljudima prodaju foru i dodju do njih energetski, i zbog toga smo svi 
>> imali problema, a Bakija i Tomek su si umislili da su oni ne znam kakve 
>> face i da to oni uspijevaju napraviti sranje. To je takvo komplicirano 
>> klupko da smo tek sad to uspjeli raspetljati nakon svih tih godina.
> 
> Sad su mi neke stvare jasnije, imao sam jaku zelju da sjebem felixa do 
> amena, a cisto racionalno mi nije bilo do kraja jasno zasto, zasto su mi u 
> tom kontekstu tipovi poput bakije i tomeka daleko manje bitni, skoro samo u 
> onom obimu u kojem su se doticali felixa, da sad ne spominje luzere poput 
> onog koji prodaje zvucnike ili onoga kojemu su sve zene kurve, a najvise u 
> zivotu ga jebe sto nema zene.

Ja sam tu u popriličnoj mjeri kriv pa moram iskoristiti priliku da se
ispričam ljudima koji su popušili Felixa zbog asocijacije sa mnom. 
Priča je počela, ako se ne varam, ili 1996. ili na samom početku 1997., kad
sam se pojavio na Sprint BBS-u i počeo pisati po onome što se tada zvalo
religija.hr. Koliko sam uspio shvatiti, Felix je već u to doba šarmirao
Klepca i još par ljudi sa svojim cirkusom, ali to se tada svodilo na nešto
astrologije, nešto citata iz različitih tekstova tipa "mali Ivica i Zen",
"budizam za neznalice" općenito na tu temu - on je pozirao kao netko tko
nešto zna o ezoteričnim stvarima, ali zapravo se sve svodilo na
prepisivanje tekstova. U jednom trenutku sam u tom njihovom krugu koji se
nalazio po kavama ja postao tema rasprave - tu su bili Tea Franić, Radoslav
Dejanović, Vjera Lopina, Domagoj Klepac, i ne mogu se sjetiti nekog drugog
iz priča, ali uglavnom, priča je bila na temu mogu li ja biti pravi ili ne.
Nitko od njih mene nije znao uživo. Negdje u tom vremenu se meni Felix
javio u matrix (BBS verzija e-maila) i pokušavao me impresionirati time što
je bio na raznim egzotičnim mjestima i vidio različite stvari. Meni je bilo
jasno da me pokušava impresionirati kao ovu ekipu s kave, vjerojatno s
ciljem da im se pridružim u obožavanju mede Felixa koji je bio svuda i
čitao svašta. Problem u toj priči je što je mene bilo baš briga za sve to,
odgovorio sam mu da blago njemu što je bio svuda, ja sam uglavnom bio doma,
sjedio na fotelji i meditirao, i tako postigao spoznaju. Onda je počeo
nešto pričati o svojim iskustvima, za koja se sjećam da sam ih
identificirao kao astral, i imao sam dojam da priča o astralnim iskustvima,
nečemu poput fantazija i snova, ali u čemu postoje dobri i vrijedni
elementi, jer ako netko sanja učitelje i daleki Tibet, to je viša stvar
nego da sanja gluposti. Tu sam ja popušio foru, nisam se išao konfrontirati
s njim i reći mu da je to sve kurac, jer ja u to doba nisam radio na takav
način (sjećaš se, i tebe sam sflejmao kad si gazio nekog hare krišnu, a ja
sam imao dojam da se i taj bavi nekim oblikom duhovnosti i da sve takve
stvari treba podržati a ne napadati). Tako sam i Felixa podržavao u tim
njegovim sranjima jer sam imao dojam da će u određenom trenutku, ako se
bude motao kraj mene, vidjeti prave stvari, a budući da su njegove
fantazije išle u smjeru koji je pozitivan, barem sam ja tako mislio,
odbacit će štake kad nauči sam hodati. Ja sam tada mislio da ljudi tako
očajnički žele Boga i prosvjetljenje da zbog toga prijanjaju i uz lažne
stvari koje ih podsjećaju na nešto pravo, a samo zbog toga što ne mogu doći
do pravoga jer se to rijetko vidi na ovom svijetu. Budući da sam se ja kroz
sve morao probijati sam i na najteži mogući način, bio sam sklon suosjećati
sa svima koji pokušavaju i traže. Tada sam podrazumijevao da postoje samo
oni koji traže Boga, samo na različite načine i s različitim
razumijevanjem; ni na pamet mi nije padalo postojanje stvarno zlih biće,
ili to da možda neki ne žele naći ali žele se predstaviti kao tragaoci zato
što je to fora, radi socijalnih razloga i sl.
Felix je izgleda osjetio da ja stvarno znam i radim stvari o kojima je on
samo čitao i fantazirao, ali je silom htio isfurati situaciju u kojoj će on
nešto naučiti od mene, ja nešto od njega, i on će tu biti neovisan o meni i
pred ljudima glumiti facu, što mu ne bi baš prošlo da mora priznati da je
zapravo fejker. U to vrijeme sam uživo upoznao većinu ljudi s te BBS
konferencije, neki su već primili duhovnu inicijaciju kroz mene, a Felix se
tu motao i pokušavao ostaviti dojam da to što ja radim, to je on isto znao
od prije samo nije htio o tome pričati. Ja sam mu htio dati "časnu
odstupnicu", priliku da veli nešto na temu "joj ljudi sve ono što sam ja
prije radio je kurac u usporedbi s ovim, prelazim ja na Danijelov sustav",
da ne mora baš ispasti sroljo i priznati da je sve izmislio i o Tibetu i o
učitelju i čemu sve ne. Problem je nastao kad sam inicirao veći broj
učenika koji su mi izazvali takav kaos u glavi, da sam imao prečih problema
od Felixa i tu negdje se desilo da sam ja već zaboravio, odnosno potisnuo u
sjećanje što se s Felixom dešavalo na početku. Felix je u međuvremenu
izvodio gluparije s mojim učenicima, koje sam ja opominjao protiv toga ali
me nisu shvatili ozbiljno, jer se činilo da smo si ja i Felix najbolji
frendovi, zašto se onda ne bi bilo dobro družiti s Felixom. U toj točki, ni
ja se više zapravo nisam mogao sjetiti zašto točno to ne bi bilo dobro,
budući da sam Felixa već prije inicirao za učenika buđenjem Kundalini i
spajanjem s mojim sistemom, što mu je dalo direktni link na moj sistem s
kojim me mogao pritisnuti, isto kao što sam ja u nekoj mjeri mogao kroz taj
link prenijeti neke stvari. On nije jedini koji je učenički link koristio
da me sjebe, radili su to i drugi kasnije, ali to je valjda jedina stvar
koja meni može ozbiljno poremetiti um, do točke da me netko može natjerati
da radim ono što on hoće, barem u nekoj mjeri i neko vrijeme. To je grozan
karmički prekršaj, ali eto, to su moji učenici meni rutinski radili kad bi
htjeli isfurati nešto protiv moje volje a da ispadne da se ja s tim slažem.
Kad netko nije htio da ja nečega budem svjestan, potisnuo bi mi sjećanje.
Sjećanje bi mi se vratilo ili kad bi taj prestao vršiti pritisak, ili kad
bih ja raspetljao energetsku vezu s njim i vratio svoje stanje. Veliki broj
učenika mi je radio takav kaos u sistemu da je pravo čudo kako sam to sve
skupa preživio, ali sad točno znam kako se dešava da dobri i pravi učitelji
počnu raditi sranja i "propadnu" - učenici ih upropaste preko takvih
linkova, a većina nema dovoljno znanja da prepozna što se dešava, tako da
sam ja vjerojatno rijetka iznimka koja je tu vrstu zlostavljanja uspjela
preživjeti i oporaviti se. Ovo što su cure napisale je sažetak onoga o čemu
smo tu raspravljali zadnjih mjeseci i pokušavali se skupa probiti kroz sve
to i ustanoviti tko tu koga jebe. Ispostavilo se da je uzrok praktički svih
problema taj moj inicijalni stav da treba podržati sve pozitivno, svako
ograničeno dobro, jer će ograničeno dobro prije ili kasnije prerasti u
neograničeno dobro koje je brahman. Ono što ja nisam shvaćao u to doba je
da postoji vrag, da postoje demoni, da postoje niske i grešne duše koje ne
žele Boga nego žele nekakav nadomjestak za Boga kojeg će prisvojiti i
iskoristiti za povećanje svojeg ugleda i vlasti nad drugima. To da netko
želi djelić Boga ukrasti i koristiti za svoj ego trip, to je meni bilo
nepojmljiv koncept. Čak i 1999. kad sam pisao Pristup nisam shvaćao da toga
ima i pisao sam taj svoj izvorni, pozitivni pristup rasta od manjeg dobra
ka većem. U stvarnosti, manje dobro se često koristi kao oružje protiv
većeg, kao sredstvo porobljavanja i zla. Neki stvarno koriste manje dobro
kao put prema većem dobru, ali neki koriste manje dobro kao nadomjestak za
Boga, jer Bog im ne odgovara zbog potpune transparentnosti, a oni žele
svoju mračnu, malu rupu koju kontroliraju i u kojoj su oni bogovi. To je
mentalitet kojeg je Felix na neki način prenio drugim učenicima, i zbog
kojeg su mene ograničavali, držali su me "pod zvonom", u svim vrstama
ograničenja jer su se bojali da ću ih odbaciti i naći si bolje učenike ako
stvar postane široko poznata. Tu je bilo užasnih stvari o kojima bolje da
ne pričam. Obično srcedrapateljske priče o sektama pričaju takvi "učenici",
a zapravo sam uživo vidio da su sljedbenici tu uvijek oni koji
zlostavljaju, oni žele sektu, oni žele sranja, oni pritisnu, zgaze i
izmanipuliraju učitelja dok ne počne raditi sranja, da oni mogu reći da su
ga razotkrili i nahraniti svoj ego trip apostatskim ludovanjem u kojem idu
okolo i propovijedaju protiv sekti. Jedino, ja sam preživio dulje nego su
se nadali, i nisam radio sranja ni pod kakvim pritiskom. Skoro su me ubili
jako puno puta, ali nisu od mene uspjeli napraviti lažnjaka. Bojim se da im
se to baš i nije uklapalo u planove, ali eto. Zapravo, ja sam pod pritiskom
odvraćao protupritiskom, počeo sam im postavljati sve veći teret i veće
zahtjeve, počeo sam od njih tražiti ono što bih tražio od pravih učenika a
ne od bande koja je došla družiti se i piti kave kao s Felixom, i tu su oni
jedan po jedan zaključili da se oni ne bi igrali tako ozbiljno, i otišli.
Onima koji su se kurčili s novcima pokupio sam novce i podijelio onima koji
nemaju. Onima koji su htjeli sigurnost sekte postavio sam situaciju da im
uklonim svaku sigurnost i stavim ih pod egzistencijalnu krizu. Bilo je tu
svega, ali uglavnom postao sam im tako neugodan da su neki vjerojatno
odahnuli kad sam ih potjerao. Ostali su jedino pravi, beskompromisni
učenici koji su se došli prosvijetliti i živjeti dharmu, a jebivjetri i
zajebanti su se izgubili. Na žalost, taj jebivjetarski mentalitet je ostao
zalockan uz Felixa i ideju o Felixu, ideju koja je od ranih vremena bila
jako povezana uz ideju o meni, do te mjere da je Felix moj feeling prodavao
kao nešto što ima veze s njim i manipulirao ljude, i poticao zajebanciju i
lakomislenost umjesto yogijske discipline. Tu je on napravio ljudima gadna
sranja, obmanuo ih je i zaveo a radi svojih egoističnih ciljeva, i tu su
ljudi meni zamjerali čitavu stvar i držali zalockanu energiju jer su
mislili da je on govorio u moje ime, da sam to zapravo ja govorio. Krivo.
On je i mene sjebao i prevario, ne samo Domchija i Gani. Nije se on meni
prodao baš kao veliki medo, ali prodao mi se kao netko tko sanja o Tibetu i
učitelju, tko velikom snagom želi prosvjetljenje a toliko mu nedostaju
sredstva da radije živi u snovima o Tibetu, Južnoj Americi i Egiptu nego u
stvarnosti Zagreba. Smatrao sam da će odabrati veće dobro, i zato sam igrao
njegove igrice, nisam mu proturiječio, nisam ga potjerao, pustio sam ga
blizu da uči, mislio sam da će se njegov ego omekšati kad vidi prave
stvari, mislio sam da je ta ego struktura nastala kao kompenzacija, a kad
netko nauči hodati uvijek odbaci invalidska kolica. Ne znam, moguće je da
sam imao pravo i da je vrijedilo pokušati, ali nisam uspio, kockao sam se i
izgubio, kao puno puta do sada. Ali iz mojeg kockanja se izrodilo i puno
dobra, i nemam dojam da je bilo uzalud. Bolje je da te tisuću puta prevare
kako su mene prevarili, nego da se prestaneš truditi i vjerovati. 
Ukratko, tu se negdje zatvara krug, nakon deset godina. Čvor koji se
zapetljao oko Felixa sad se raspleo i to je dobro, ali sila koju sam ja
posijao donijela je ploda, i zlo koje su drugi pokušali utkati u tu
strukturu blagoslova nije se održalo i nije zatrovalo izvornu ideju. A ja
sam tamo gdje sam i počeo s ovim, s tim da sam naučio puno o zlu, o
ljudskoj naravi i o razlozima zašto duše žele ovaj svijet, ovakav kakav je,
naizgled daleko od Boga. Razni "propali učitelji" s kojih se svi sprdaju
uopće nisu ni šarlatani ni prevaranti ni luzeri, oni su žrtve i stvorovi
onih kojima su donijeli svjetlo i željeli pomoći. Oni su se žrtvovali da bi
ljudima donijeli blagoslov i prosvjetljenje, a ljudi su ih zgazili sa
silnom željom da ih pretvore u ruglo, karikaturu i suprotnost Bogu, kako bi
pokazali da nema Boga, nema prosvjetljenja, nema puta, samo ovaj svijet, i
laž kao alternativa. 
Ali Bog ima drugačije planove, Bog nije glup i ne da se prevariti. Oni koji
su uništili pravog učitelja i sveca i od njega napravili karikaturu, njima
se neće povjerovati da je taj uvijek bio takav, nego će biti kažnjeni bez
milosti i okrutno. Bog nije budala da bi ga se tako dalo prevariti, On sve
zna, i tko je pravi i tko je lažan, i tko je zločinac i tko je žrtva, a oni
koji su se pred ljudima predstavljali kao žrtve, često će biti razotkriveni
kao stvarni zločinci, koji su zaklali učitelja, razmazali njegovu krv po
sebi i pokazivali se ljudima takvi krvavi govoreći, "gle što mi je ovaj
varalica i šarlatan napravio, kako me je zaklao". Skupo će takvi platiti
utjehu i suosjećanje koje su tako ukrali. Neki će stvarno požaliti što su
se rodili.

-- 
http://www.danijel.org/