On Tue, 12 Oct 2004 21:15:28 +0100, sali wrote:
>> od vjerojatnosti pronalazenja prijelaznih vrsta. Te takozvane "karike koje
>> nedostaju" su zaista "takozvane". Naime, u slucaju ljudske vrste
> pronadjeno
>> je golemo mnostvo prijelaznih oblika zivota izmedju australopitecina i
> homo
>> sapiensa, i trazenje infinitenzimalnih prijelaznih faza izmedju svake
> dvije
>> prijelazne faze je sport kojim se bave jedino oni, koji se nisu sposobni
>> suociti s cinjenicama.
> 
> 
> mislim da nema dileme o "karikama". jasno je da se iz jednog oblika prelazi
> u drugi kontinuiranim mutacijama.
> nema čudesa preko noći, kao što je rečeno, to su samo pjesnički izražaji.
> dakle, samo je upitan "generator" mutacija:
> da li se u nekom trenutku [i zbog čega] povećava frekvencija i intenzitet
> mutacija [uslijed spoljneg uzroka] pa po zakonu održanja najsnažnija
> mutacija preživi, ili
> su mutacije manje više svjesno dirigirane nekom "višom" [božanskom] silom

Mislim da se ne radi o povecanju frekvencije mutacija, nego o sljedecem
fenomenu:
Uvjeti u prirodi se u odredjenom trenutku promijene. Primjerice, nastupi
ledeno doba. Isti cas izumru sve vrste kod kojih se generacije ne smjenjuju
dovoljno brzo da bi se mogle mijenjati. Dakle, dugovjecni izumru. Kod vrsta
koje imaju sanse za prezivljavanje, postoji standardna brzina kojom se
desavaju mutacije, ali te mutacije obicno nisu od zivotne vaznosti. U
ekstremnim slucajevima, kad vrsta marginalno prezivljava, cak i najmanja
pozitivna promjena uzrokovana mutacijom, npr. dulja dlaka, deblji masni
sloj, brza pohrana masnoce, itd., tvore razliku izmedju prezivljavanja i
izumiranja, tako da mutantni primjerak prezivljava i razmnozava se,
prenoseci svojstvo na drugu generaciju, a ostali izumiru; i tako sa svakom
sljedecom iteracijom. Ako se vrsta presporo razmnozava, taj efekt se
naprosto nema prilike odviti dovoljno brzo, i citava vrsta izumre, bez
pardona. Izumire i vecina primjeraka prilagodljivih vrsta - ne desavaju se
uvijek dovoljno znacajne mutacije, u dovoljno velikoj mjeri, da bi vrsta
prezivjela, ali tu i tamo se desi da se netko uspije prilagoditi. To se
recimo desilo s izumiranjem u doba dinosaura, kad je nagla katastrofa
promijenila ekosustav u dovoljnoj mjeri da naprosto zbrise vecinu
hranidbenog lanca. 
U "mirnodopskom" razdobolju, efekti prilagodbe su manje radikalni, manje
brzi, zato sto mutirana osobina najcesce ne doprinosi radikalno mogucnosti
prezivljavanja, nego najcesce tek neznatno, a kad je vjerojatnost
prezivljavanja standardnog primjerka vrste dobra, vjerojatnost
prezivljavanja mutanta je rijetko kad bolja. U takvim uvjetima mutanti
zapravo brze otpadaju, jer je izvorna vrsta toliko dobro prilagodjena, da
promjena moze ici jedino na gore, a ne na bolje. To je razlog zasto neke
vrste neizmijenjene prezivljavaju stotinama milijuna godina, kao npr. neki
kukci.
Kreacionisti najcesce ne razumiju taj mehanizam, pa se cude kako je moguce
da se promjene vrsta desavaju u pravilu u skokovima, kao da je sve odjednom
poludjelo, kao da na sustav djeluje neka vanjska sila. To nije tako, nego
se radi bas o tome da u normalnim uvjetima organizam nema koristi od
promjene - u prijevodu, promijenjeni organizam umire vjerojatnije ili
jednako vjerojatno u usporedbi s nepromijenjenim. Ali, kad nastupe uvjeti
koji ugrozavaju originalni organizam, neke mutacije se mogu pokazati kao
korisne za prezivljavanje, i u tom slucaju nepromijenjeni organizmi umiru
brze, ili se razmnozavaju manje efikasno, ali u svakom slucaju mutirani se
razmnozavaju i prezivljavaju, i u sljedecoj iteraciji opet bolje
prezivljavaju oni koji su dalje mutirali u korisnom smjeru. Tako zapravo
unutar razmjerno malog broja generacija mozes imati velike promjene, sto
izgleda kao ogroman skok u odnosu na prijasnja duga razdoblja bez promjena. 
Na primjeru ljudi, to izgleda ovako. Recimo da u standardnim uvjetima nema
razlike u prezivljavanju izmedju mrsavih i debelih ljudi; mrsavi ce cak
bolje proci, zato sto ce imati manju vjerojatnost srcanih bolesti. Recimo
da nastupi glad. U tom slucaju ce bolje prolaziti debeli, koji imaju velike
masne zalihe i brze ih nakupljaju. To ce znaciti da ce svi mrsavi odmah
pomrijeti, a medju debelima ce pomrijeti svi koji nisu _dovoljno_ debeli.
Oni najdeblji ce se razmnozavati, i njihova djeca ce imati pojacane gene za
debljinu. Ako se glad nastavi ili pojaca, pomrijet ce sva djeca osim one
najdeblje i najsklonije debljanju, a oni ce se dalje razmnozavati itd., dok
se situacija ne stabilizira na takav nacin da citava populacija ima "debele
gene" i prilagodjena je uvjetima gladi. Ako se uvjeti promijene, debljina
vise nece doprinositi prezivljavanju, pa ce bolje prolaziti oni manje
debeli, koji se mogu brze kretati i pribavljati hranu... i tako krece drugi
ciklus prilagodbe. Nakon nekog vremena, promijenjena vrsta se toliko
genetski udalji od izvorne, da se vise ne bi mogla razmnozavati s izvornom. 

Zasto su ljudi u tropskim podrucjima crni? Zato sto oni, koji nisu imali
dovoljno melanina u kozi, nisu prezivjeli ostecenja izazvana suncem. Samo
oni dovoljno crni su prezivjeli. Ili, mozda aktualnije, zasto Zidovi imaju
toliko visok IQ i opce intelektualne sposobnosti, kao narod? Zato sto su ih
kroz stoljeca progonili i ubijali sve osim najpametnijih, najsposobnijih
primjeraka. Zidovi su danas valjda jedini primjer grupe ljudi na koje se
primjenjivala evolucijska selekcija te vrste, tako da su, ovo bi Hitlera
sablaznilo, zapravo Zidovi prociscena i u nekoj mjeri superiorna rasa. :))
S druge strane, ljudska grupa u kojoj nitko ne istrijebi inferiorne
primjerke, u kojoj se ne nagradjuju sposobnosti, postupno ce imati sve veci
postotak defekata, koji ce se prenositi na iduce generacije, i njene
kvalitete ce slabiti sve dok je na kraju ne istrijebi neka grupa koja je
bila podvrgnuta nemilosrdnijim kriterijima selekcije.
Specificnost ljudske vrste je i u tome sto se evolucija primarno odvija
kroz intelekt, odgojem i obrazovanjem, a najmanje kroz evoluciju genetskog
materijala. Zbog toga darwinisticka selekcija u genetskom smislu ima manju
vaznost od darwinisticke selekcije u duhovnom smislu. Naime, ovdje se za
prevlast bore vise sustavi misljenja i civilizacije, nego geni.

(dodan crosspost radi zanimljivosti teme)
-- 
Homepage: http://www.danijel.org/