Dharma

Kad razmi??ljamo o odnosu Boga i Kreacije, te o na??em polo??aju unutar
Kreacije, postavlja se pitanje jesmo li prepu??teni sami sebi i
inertnim silama koje su usmjerene protiv nas, ili se o na??oj dobrobiti
netko brine, netko kome se mo??emo obratiti za pomoc. Razliciti
magijski pravci dr??e kako je rijec o prvoj mogucnosti, dakle da smo
okru??eni nemilosrdnim i inertnim zakonitostima protiv kojih se moramo
boriti, i vlastitim snagama se izboriti za uspjeh, i da je uspjeh
ovisan o tome koliko se grcevito probijamo kroz ??ivot. To videnje nije
svojstveno onima koji su spoznali istinu o svijetu. Svijet naime nije
nacinjen od mrtve tvari, nego od Bo??je ljubavi. Sve zakonitosti u
svijetu podredene su tome, toj ljubavi koja je savr??eno pravedna i
koja savr??eno brine o svima i svemu. Ta ljubav, koja brine o
zadovoljavanju potreba jest dharma, ??to se mo??e prevesti sa â??zakonâ??,
â??du??nostâ?? i â??skladâ??. Mo??da je â??skladâ?? rijec koja najbolje opisuje
fenomen, jer je stanje provodenja dharme ono u kojem postoji savr??eni
sklad. Kad je bice u skladu, ono funkcionira po dharmi, kad su sve
potrebe zadovoljene na idealan nacin rijec je o dharmi. Dharma je
sustav zadovoljavanja potreba. Sad ce netko reci da je ocigledno kako
potrebe svih nisu zadovoljene, ima gladnih, bolesnih, zlostavljanih,
ima zla i patnje u svijetu, pa kako se mo??e u tom kontekstu govoriti o
idealnom zadovoljenju potreba? Takvo videnje je povr??no, ne gleda
su??tinu stvari nego samo povr??ne fenomene, i promice mu stvarna
su??tina. Ako su nam poznate istinske potrebe bica, tek onda mo??emo
vidjeti jesu li one zadovoljene ili nisu. Ako gledamo dovoljno duboko
i daleko, vidjet cemo stvarnost, a ona glasi da su sve potrebe, bez
razlike, zadovoljene na idealan nacin. Svatko dobiva ono ??to mu je
potrebno, u tom trenutku, i ??to ce ga u krajnjoj liniji dovesti do
savr??enstva.
Radi li se ovdje o nekom obliku neosobne sile, zakona prirode koji
djeluje neovisno od nekakve svjesne inteligencije? Ovdje je mo??da
kljuc zablude koja je svojstvena povr??nim metodama promatranja, a koja
ima dosta veze s nacinom na koji slu??bena znanost gleda na svijet,
dakle da se radi o nesvjesnom skupu prirodnih zakona koji
funkcioniraju po nekakvom automatizmu. Ali mrtve materije i inertnih
zakonitosti uopce nema! Mehanizmi dharme su sacinjeni od svjesnog
suosjecanja, od Bo??anskog nektara koji natapa Kreaciju, od same Bo??je
naravi koja tvori idealno funkcioniranje. Fizikalni zakoni samo su
projekcija tih unutarnjih zakona na materijalni plan, samo su
materijalizacija tih unutarnjih zakona. Zakon akcije i reakcije koji
proizvodi karmicku retribuciju nije zakon kazne nego zakon
suosje­canja, suosjecanje je ta sila koja tvori karmicki odgovor.
Unutarnja pravednost du??e je ta koja pogoni evoluciju i ucenje
iskustvom. Postoje bica vi??ih razina koja predstavljaju kristalizacije
tih zakoni­tosti ljubavi i suosjecanja, i koja neprekidno poma??u,
gonjena samim ustrojstvom dharme. Svijet je ispunjen blagotvornim
silama koje poma??u, i sam je sacinjen od pomoci i kao pomoc, on nije
mrtav ni gluh, i sve molitve bit ce usli??ane. Ne trebamo se ogorceno
boriti, dovoljno je voditi ljubav sa svemirom i sve na??e potrebe bit
ce zadovoljene, sve na??e te??nje bit ce ispunjene. U svakom kamenu
prebiva Svevi??nji, u svakom listu, u svakom drvetu, u svakom bicu bez
razlike. Bog sve pro??ima i sobom odr??ava, sve je nacinjeno od Boga,
jer u pocetku je bio jedino Bog, a ni??ta se u meduvremenu nije
promijenilo; jedino je nepodijeljeno ogrnulo na sebe podjelu, stvorilo
je od sebe mogucnosti izbora, stvorilo je podjele zbiljskog i
nezbiljskog, kako bismo imali prilike odbaciti nezbiljsko i odabrati
zbiljsko, odbacujuci sve osim Najvi??eg, tako iskorjenjujuci svaku
sumnju iz svog bica, i postajuci beskrajno jacima nego ??to smo bili
prije takvih izbora. Prije je postojala mogucnost isku??enja, pitanja
â????to ako se pojavi ne??to, hocu li to odabrati ili ne, hoce li to
posjedovati privlacnost ili neâ??. Na kraju, nece postojati vi??e nikakva
pitanja, postojat ce samo izvjesnost da je Bog jedino utoci??te, jedini
predmet ??elja, jer je jedini faktor privlacnosti necega na??e osjecanje
nekog Bo??jeg odsjaja u tome, ne??to je privlacno u onoj mjeri u kojoj u
tome osjecamo Boga, i prema tome, nakon ??to isku??amo i odbacimo sve
ostalo, ostajemo zauvijek i nepokolebljivo u Bogu.
A na putu do toga nikada nismo napu??teni i povjereni slucaju i
vlastitim naporima, jer kad god to po??elimo Bog ce nam pomoci, na
idealan nacin, samo je potrebno da mi to po??elimo, jer takva su
pravila igre, mi smo ti koji biramo, mo??emo odabrati Boga i mo??emo
odabrati svijet bez Boga, mo??emo odabrati smrtnost, patnju,
ograni­ce­nje, a mo??emo odabrati i besmrtno bla??enstvo bez
ogranicenja. Na nama je da iskreno donosimo odluke, da biramo ??to
??elimo u vlastitom ??ivotu, ??elimo li Boga ili ne??to ni??e. ??elimo li se
predati savr??enstvu, ili dr??imo da mo??emo postici bolje. Sve dok
mislimo da mo??emo bolje od onoga ??to je Bog spremio za nas, bit ce nam
pru??ane prilike da to ostvarimo, ali nemojmo se onda ??aliti na Boga,
??aliti se na njegovu pravednost i ljubav, jer je ono ??to do??ivljavamo
samo plod na??ih vlastitih odluka i izbora. U svakom trenutku mo??emo se
odluciti za Boga, i odbaciti sve ostalo. A kad se odlucimo za Boga,
kad se utemeljimo u Bogu, mo??emo odabrati ??ivot u svijetu ogranicenja,
ali i ??ivot ispunjen Bo??anskim, ??ivot ispunjen Bogom, ??ivot koji ce
zraciti Boga u svijet. Takav ??ivot nije vi??e poku??aj zadovoljenja
potreba, nego zracenje vlastite ispunjenosti, nije vi??e potraga za
ispunjenjem nego ??ivot i ocitovanje ispunjenja.
Takvim ??ivotom postajemo sredstvo provodenja dharme â?? dharmi, naime,
mo??e slu??iti samo onaj tko je u savr??enom skladu s Bo??jom voljom, tko
je spoznao Boga i tko ??ivi Boga. Takav ce biti Bo??jim svjetionikom u
svijetu.

("Pristup Yogina", ISBN 953-98066-0-7, Copyright(C) 1999. Danijel
Turina, All rights reserved. Zabranjeno distribuiranje teksta bez
pismenog dopustenja autora.)

-- 
Homepage: http://www.danijel.org
Books:    http://www.ouroboros.hr