-----BEGIN PGP SIGNED MESSAGE-----
Hash: SHA512
On 12/15/11 10:41 AM, vib wrote:
> On 15 pro, 10:29, vib wrote:
>> On 15 pro, 09:04, Danijel Turina wrote:
>>
>>> -----BEGIN PGP SIGNED MESSAGE-----
>>> Hash: SHA512
>>
>>> On 12/15/2011 03:57 AM, Deadly Dirk wrote:
>>
>>>> On Wed, 14 Dec 2011 18:23:13 +0100, Grizzly wrote:
>>
>>> Da, ali u slučaju ekonomskog rasta taj sustav ne funkcionira, budući da
>>> se tada na tržištu pojavljuje više novih vrijednosti nego ima novca u
>>> opticaju, što stvara umjetnu oskudicu novca budući da naprosto ne možeš
>>> iskopati dovoljno zlata da bi pokrio potrebe moderne, industrijalizirane
>>> države u fazi ekspanzije. Za to je potrebna ekspanzija novčane mase što
>>> nije moguće bez fiducijarne valute, -> Bretton Woods.
>>
>> no, novcana masa koja ekspandira moze doci 'ex-nihilo' sa ili bez
>> zaduzivanja. ukoliko se to desava iskljucivo kroz emitiranje kredita
>> - bilo drzavi, bilo svima ostalima - rezultat je isti - matematickom
>> progresijom se dolazi do tocke u kojoj kolicina novog novca u obliku
>> kredita pocinje gusiti ekonomiju (jer netko mora otplatiti dug).
>> buduci se povecanje vrijednosti financira iz kredita, a svi su vec
>> prezaduzeni, smanjuje se i emisija kredita a samim time opada i
>> stvaranje nove vrijednosti.
>> to je ukratko recesija i zato se kaze da je uzrok recesije u pogresnoj
>> regulaciji novca.
>
> uzgred receno, to sto neka valuta, kao kuna, ima sidro u nekoj drugoj,
> 'stabilnoj' valuti, ima efekt slican kao da se radi o zlatnom
> standardu. dakle, sva ekspanzija mora biti u necem 'tvrdom' a to se
> postize tako da su sve nove kune u opticaju 'pokrivene' stranom
> valutom, jos gore, pokrivene su kreditom u stranoj valuti.
> tvrditi da to nije bitno za neku ekonomiju isto je sto i tvrditi da
> sustav zlatne podloge nije bitan za ekonomiju.
Sve što si napisao je previše paušalno i općenito da bih na to mogao
odgovoriti nečim specifičnim. Ali općenito gledano, ono što mi prvo pada
u oko kao pogrešno je tvoja pretpostavka da fiksiranje kune za euro
znači restrikciju monetarne mase. To je krivo, jer kad se recimo pojavi
višak eura na hrvatskom tržištu, obično tijekom turističke sezone,
pojavi se manjak kuna koji narodna banka obično smjesta (zapravo
unaprijed) kompenzira štampanjem novih kuna, dakle monetarnom emisijom
koja preventivno kompenzira moguću monetarnu restrikciju i nedostatak
kuna na tržištu. Slično se dešava kad se pojavi povećanje proizvodnje
unutar države (hahaha, ali recimo...), pa se reagira monetarnom
emisijom. Rast BDP se dakle kompenzira godišnjim doštampavanjem novca,
dakle nemaš konstantnu monetarnu masu kako si to ljudi misle, nego se tu
koristi svakakva matematika u koju ja nisam upućen na konkretnoj razini,
pa o konkretnim detaljima mogu samo nagađati. Tu bi nam sad dobro došao
neki stručni makroekonomist da me dopuni.
- --
http://www.danijel.org/
-----BEGIN PGP SIGNATURE-----
iEUEAREKAAYFAk7p1osACgkQU8G6/NHezOfvrwCXUAU2nqIUQjaO4r8E9nRC+8en
mACdF5fJIzUeYbTOwh+x/D+QsMyV5LM=
=fQ8K
-----END PGP SIGNATURE-----
|