Autor: Danijel Turina Datum: 2010-12-05 17:26:14 Grupe: hr.soc.religija Tema: Re: Temeljni nauk katolicke crkve Linija: 53 Message-ID: idgef6$qib$1@four.albasani.net |
-----BEGIN PGP SIGNED MESSAGE----- Hash: SHA512 On 12/05/2010 05:15 PM, Bunić Stjepan wrote: > On Sun, 05 Dec 2010 17:05:09 +0100, Danijel Turina wrote: > >>> Ono što je meni fascinantno je da su npr. tako stvari posložili u Rimu u >>> doba Krista, u 5. stoljeću su mogli imati Internet, zapravo i prije jer je >>> Rim načelno bio puno ugodnije mjesto za rad nego Evropa u razdoblju kad se >>> u Evropi razvijala znanost. > >> Ja mislim da je ključan uvjet, ili barem jedan od njih, averzija prema >> duhovnosti i nematerijalnom. I drugdje su postojali elementi znanosti, >> recimo u Rimu, Indiji i Kini, ali nije postojala ta snažna želja da se >> zajebe crkvu, da je se izbriše iz postojanja, da se Boga učini suvišnim >> i da se ne miruje sve dok se ne nađe posve materijalističko objašnjenje >> zašto nešto radi. > > Ma da, to, ali, e sad ne znam je li to još jedan elemenat ili posljedica > koja dolazi po prirodi stvari, a to nije samo znanost radi znanosti nego su > znanstvena otkriča odmah primjenivana u rastu moći zemalja u kojima se > razvijala znanost, znanstvena otkriča se odmah pretaču u rast industrijske > i vojne moći, a zbog takvog stanja stvari u znanost se uključuje sve više > ljudi i sve više novaca. To je uvijek bilo tako, recimo kad je izmišljen barut odmah je mjesto u vojsci, isto kao i kompas u navigaciji i sl., dakle i druge civilizacije su odmah koristile znanstvena i tehnološka otkrića za stvaranje prednosti pred drugima, ali čini se da je njima to bilo na razini izoliranih otkrića i izuma, i te stvari nisu činile sustav. Recimo Rim je imao sustav cesta i akvedukata koji su tehnološki iznimno napredni za ono doba, ma što ono doba, danas bi to bili veliki projekti, dakle postojala je tehnologija, postojali su neki elementi znanosti, ali nije postojao sustav koji pokušava kompletno shvatiti svijet bez posezanja za Bogom, i kojemu rad na tehnologiji i znanosti predstavlja praktički religijski sakrament, gdje se to doživljava kao prosvjetiteljski impuls a ne kao marginalna grana teologije. Mislim da je ključno to da se crkva tako krvnički svima popela nakurac da su napravili doslovno religiju od koncepta prosvjetiteljstva, odnosno oslobađanja svijeta od Boga. Bez te religijske komponente, sve ostaje na pojedinačnim otkrićima i strojevima, ne postoji civilizacijski vektor kojemu takve stvari nisu sporedne nego centralne. - -- http://www.danijel.org/ -----BEGIN PGP SIGNATURE----- Version: GnuPG v1.4.10 (GNU/Linux) iEYEAREKAAYFAkz7vSYACgkQU8G6/NHezOeu3gCg123IFnl7/jr60+SYSt+dNfHV GmoAoKcH8Jsq2JkdfZCHyCyXoyEzHYau =UsNm -----END PGP SIGNATURE----- |