-----BEGIN PGP SIGNED MESSAGE-----
Hash: SHA512

Zli_Zec wrote:
>> Zašto bi Bog morao biti ili kršćanski ili nikakav? Zašto bi koncept
>> transcendentalne etike morao imati oblik Boga-zakonodavca? Zašto ne bi
>> transcendentalna apsolutna vrlina svojom bitnom naravi definirala
>> koncept dobra, a time i zlo kao svoju odsutnost ili negaciju? Zašto
>> kršćanski koncepti toliko dominantno definiraju razmišljanje o
>> transcendentalnom da tome ni ateisti ne uspijevaju umaći?
> 
> 
> Pa zato što živimo u kršćanskoj civilizaciji.

To je mogući odgovor, ali govori loše stvari o mentalitetu koji je
stvorila ta civilizacija ako njeni pripadnici nisu u stanju, u doba
Interneta i univerzalne dostupnosti informacija, nadići generalno
civilizacijsko programiranje. Primjerice, Buda je rođen u hinduističkoj
civilizaciji pa je unatoč tome napravio potpuno novi sustav i kompletno
raskrstio s hinduističkim konceptima. Zašto, recimo, Marx ne uspijeva
misliti o religiji van judeokršćanskih parametara?

> Kako stoje stvari s ateistima u Indiji ?

Postoji golemi raspon filozofija, do te mjere da pojam "ateist" ili nema
smisla, ili je primjenjiv samo na beskrajno marginalne grupe poput
Premanandovih fanatika i različitih marksističkih i maoističkih grupa.
Koncept bilo kakvog "teizma" u Indiji je bitno fluidniji nego na
prostorima na koje su bitnije utjecale bliskoistočne teologije.
Primjerice, kako klasificirati Vivekanandu? Centralna točka njegovog
svjetonazora je postojanje apsolutnog temelja stvarnosti koji je
istodobno temelj transcendentalnog i manifestiranog. Dakle to je čovjek
koji i te kako "vjeruje" u postojanje transcendencije. S druge strane ga
možeš brojati među ateiste, budući da je indiferentan prema konceptu
personalnog Boga, odnosno smatra da se svako biće koje utjelovljuje
atman u relativnoj formi može smatrati barem potencijalnim personalnim
Bogom.

U tom smislu, klasificiranje bilo koga u Indiji kao pripadnika bilo
kakvog -teizma je nezahvalno. Valjda bi jedino cirkusante poput Hare
Krišni, čija je filozofija nastala u debeloj muslimanskoj okupaciji,
mogao klasificirati kao -teiste, i to monoteiste. To čini jako upitnim
koncept po kojem se na zapadu smatra da je hinduizam politeistički.
Vjerojatno bi se tamo dalo naći i politeizma ako baš jako insistiraš,
ali u pravilu ćeš naći neki oblik henoteizma, po vedskom principu "ekam
sat, viprah bahudha vadanti", odnosno jedna je stvarnost, a mudri o njoj
govore na mnoštvo načina. Henoteizam uzme jedan oblik i ime i kroz njega
i njegove specifičnosti govori o transcendentalnom. Kad na takav način
obradi desetak formi i imena, zapadnjaci su naprosto uvjetovani to
smatrati politeizmom, ali to s tim nema veze. Dakle hinduizam je
apsolutno nekompatibilan s klasifikacijama teologija kakve postoje na
zapadu. Na zapadu su ekstremi (ateizam i monoteizam) pravilo, a u
hinduizmu su rijetkost, a to sve slijedi iz temeljne razlike između
bliskoistočnog i dalekoistočnog mentaliteta. Bliskoistočni mentalitet,
iz kojeg su rođeni židovstvo, kršćanstvo i islam, vjeruje u vrlo krute
apsolutne istine, dakle došao prorok, rekao što misli Bog, i to je tako,
a tko u to ne vjeruje Bog će ga ubiti. Dakle imaš jednog Boga, jednu
pravu vjeru i to je to, preostaje samo pokrstiti pogane i pobiti
neprijatelje vjere. Tako se semitske teologije u praksi i ponašaju. S
druge strane hinduizam ide iz pozicije da postoje različite valjane
interpretacije transcendentalnog, zato što se transcendencija
manifestira kroz cjelokupnost pojavnosti, a unutar transcendentalnog
područja postoji pluralizam - čak i pluralizam vrijednosnih sustava i
naravi, dakle postoje čitavi rodovi nematerijalnih bića s različitim
svojstvima, koja mogu biti korisna ili štetna, ali u osnovi samo
manifestiraju svojstva brahmana isto kao i ljudi, kojih ima ovakvih ili
onakvih. Hinduizam ima vrlo složene koncepte "dobra" i "zla", odnosno ne
postoji jedna riječ kojom bi se takvi pojmovi opisivali, na način na
koji to Semiti generaliziraju. U hinduizmu postoje red i nered, smisao i
besmisao, istina i laž, stvarnost i iluzija, korisno i štetno, božansko
i svjetovno, znanje i neznanje, vrlina i porok, vezanost i sloboda, što
bitno otežava posao fanaticima u usporedbi sa semitskim konceptom po
kojem postoje dobro i zlo, a zli su svi koji imaju drugačije teološke
koncepte. U hinduizmu, može se reći da su zli oni koji čine nepovoljna
djela, govore laž, borave u iluziji, stvaraju nered i besmisao, a
njihovo postojanje je štetno po druga bića. Ne može se reći da su zli
oni koji ne služe "Jahvi", nego su zli oni koji imaju zla svojstva, vrlo
konkretna - dakle koji čine neskladna i nepovoljna djela usmjerena općoj
propasti, koji lažu, stvaraju iluzije i ometaju prirodni red. Konkretna
djela se ne klasificiraju na semitski način, nego u kontekstu, dakle laž
može biti dobra ako lažeš lopovima i ubojicama koji progone nevinog
čovjeka. Ubojstvo može biti dobro ako kralj ubije drumske razbojnike.
Dakle sustav nije krut; smatra se da su neke stvari u pravilu loše, ali
postoje okolnosti u kojima se tako izbjegava veće zlo, što poučava
Krišna kad, primjerice, navodi Yudhištiru da laže Droni. Laž je loša,
ali ako ovaj ne kaže laž, poginut će puno dobrih ljudi i strana dobra bi
mogla izgubiti rat, čime će zli zavladati državom i rezultat će biti
katastrofalan. Dakle djela koja su sama po sebi zla u nekim okolnostima
mogu postati korisna u borbi protiv zla, primjerice ubojstvo ili laž.
Ubojstvo se u pravilu smatra velikim zlom, ali kad ti naoružani
neprijatelji napadnu kuću, dužnost ti je da ih pobiješ. Tako to gleda
hinduizam. Takvo gledanje nije ono što bi se na zapadu zvalo moralnim
relativizmom, zato što hinduizam posjeduje apsolutni etički okvir, ali
prepoznaje složenosti relativnog svijeta i potrebu za improvizacijom i
kreativnošću kako bi se ostvarilo dobro na svijetu. Krutost se u tom
smislu smatra osobinom tamasa, odnosno inercije, koji je najgrublja
materijalna kvaliteta i najviše ga treba izbjegavati. S druge strane,
hinduizam je jako sklon apoteozi različitih običaja, pravila i obrazaca
ponašanja, čime zamrzava krute strukture. Sustav je dakle prepun
kontradikcija i to treba prepoznati.

Hinduizam bi, dakle, kao zle vidio one koji u ime Jahvino spale cijeli
grad i pobiju njegove stanovnike, a one koje Semiti vide kao zle, dakle
one koji žrtvuju drugim bogovima, hinduizam smatra opravdanima po
kriteriju pluralnosti transcendentalnog i pluralnosti oblika štovanja.

S druge strane, levitski zakonik i ponovljeni zakon bi hinduizmu zvučali
korektno, dakle mora postojati nekakav red i logično je da bogovi
ljudima objave zakon. U tom smislu se levitski zakonik ne razlikuje od
Manuovog zakona. Razlike između njih hinduse ne bi brinule, jer im je
logično da bogovi od različitih grupa ljudi očekuju različite stvari, s
tim da važe neki temeljni principi, npr. princip svetosti
transcendentalnog i kažnjavanje djela kaosa i nereda. S druge strane,
Semiti bi popizdili da vide nekoga tko se pridržava zakona koji se
razlikuje od njihovog i štuje boga koji se ne zove Jahve.

To je dakle ono što mislim kad velim da su na zapadu i ateisti posve pod
utjecajem semitske etike i teologije, čak i u tom smislu da su im sva
razmišljanja binarna, dakle Boga ili nema ili je jedan, a ako je jedan
onda se zove Jahve i ima sina Isusa, nema tu sad mogućnosti da postoji
transcendentalno ali ono nema veze s židovskim bogom, nego je bliže
budističkim konceptima duhovne stratifikacije, te daka i dakini umjesto
anđela.

Slično je i s etikom. Ateisti se ponose time da su odbacili religiju, a
kad im pogledaš etiku, potpuno je semitska. Kad pogledaš etiku stare
Grčke ili Rimskog carstva, ona bi bila posve strano tim ateističkim
misliocima. To je najbolje vidljivo po tome koliko životna praksa jednog
ateista ima sličnosti s životnom praksom jednog kršćanina, a koliko s
životnom praksom jednog Makaje, koji je napravio stvarni odmak u
praktičnoj etici u odnosu na main stream. Smatram dakle da zapadni
ateisti nisu napravili nikakav bitan pomak u odnosu na semitske
religije, i bave se jedino logičkim manevrima unutar semitskog sustava,
na onaj način na koji je sotonizam tek karikatura i inverzija
kršćanstva, a ne sadrži ništa originalno i autentično svoje.

- --
http://www.danijel.org/
-----BEGIN PGP SIGNATURE-----
Version: GnuPG v1.4.9 (GNU/Linux)

iEYEAREKAAYFAkyYWogACgkQU8G6/NHezOdd5wCg0NSJ58GjSgEBiocMoXmwme5b
PZ8An2/kBGU2jIPPxU5J1CS5zhZVax+n
=pMCF
-----END PGP SIGNATURE-----