Autor: Danijel Turina
Datum: 2010-09-12 13:53:07
Grupe: hr.soc.religija,hr.soc.religija.krscanstvo.katolici
Tema: Re: Povijesni kontekst nastanka Biblije
Linija: 70
Message-ID: i6ifhk$lan$1@tornado.tornevall.net

-----BEGIN PGP SIGNED MESSAGE-----
Hash: SHA512

Siniša Kneževic wrote:
> "Danijel Turina"  wrote:
> 
>> Kužiš vic, robot bi morao moći samostalno napraviti
>> nekoliko postrojenja na Marsu, dakle rudnik materijala, tvornicu koja će
>> od tog materijala praviti korisne sirovine, i onda od tih gradivnih
>> blokova sastavljati građevine. Stvar nije posve neizvediva, ali vidio
>> sam što su današnji roboti u stanju, i vidio sam kolikim puževim tempom
>> je to napredovalo od osamdesetih, i rekao bih da je tu potreban
>> kvalitativni iskorak u algoritmima i obliku umjetne inteligencije;
> 
> Pitam se koliko je AI uopće moguća u okvirima sadašnjih razmišljanja. Skoro 
> svi strojevi danas imaju pandan u prirodi, i svi procesi u strojevima su 
> preslika procesa u prirodi, kad se shvati princip konstrukcija stroja je 
> 'jednostavna'. Ne znam, jedino možda rotaciono magnetsko polje kao princip 
> rada elektromotora nema svoj pandan u prirodi.

Rotirajući zglob općenito. Također i kontinuirani mlazni potisak; pulsni
mlazni motor postoji u prirodi (hobotnica npr.). Mislim, također, da ne
postoji ništa u prirodi što komunicira radio valovima.

Ono što ne postoji u pririodi je također i ekvivalent Von Neumannovog
računala. Mislim da je to razlog zašto se Von Neumannovom arhitekturom
ne može napraviti simulacija oblika inteligencije kakav postoji u
prirodi. Naprosto, Von Neumannova struktura je inherentno serijska, a
prirodne neuronske mreže su masivno paralelne, do razine fundamentalnih
gradivnih elemenata.

> Isto tako, razvoj AI bi trebao ići u smjeru oponašanja inteligencije 
> prirode. Koliko god bio danas savršen neki algoritam u nekom robot taj robot 
> nije na nivou niti vinske mušice po inteligenciji.

S druge strane, neke stvari koje on može ne može nijedan oblik života,
uključujući čovjeka. Sposobnost za točno memoriranje masivnih količina
podataka apsolutno nadilazi bilo koji oblik života. Isto tako,
sposobnost provođenja velikog broja složenih matematičkih operacija u
užasno kratkom vremenu daleko nadilazi bilo što biološko. Problem je u
tome što računalo i neurologija imaju jake i slabe strane na totalno
drugačijim mjestima budući da se radi o fundamentalno različitim
konceptima. To je kao da uspoređuješ hrast i geparda. Za početak
neurologija ne razlikuje softver i hardver, budući da se "softver"
kreira dinamičkim rekonfiguriranjem hardvera na razini neuronskih veza.
Računalo funkcionira sa statičnim hardverom, a i softver koji sam sebe
reprogramira u realnom vremenu nije lak posao, to ne možeš napraviti u
c-u ili nekom sličnom jeziku koji se izvršava na samom hardveru nego
jedino u nekom interpreterskom jeziku poput php, koji se izvršava u
višem apstrakcijskom sloju. Dakle inteligencija Von Neumannovog
kompjutora nije definirana na razini hardvera kao kod biologije, nego na
razini jako visokog sloja apstrakcije softvera. To čini naizgled
nemogućim da se nekakva supstancija poput prane ili astrala manifestira
kroz takvo računalo. S druge strane, ne bih ništa isključio; možda tako
nastane oblik samosvjesti koji funkcionira na jako visokom sloju
apstrakcije, gdje već ulazimo u filozofska razmatranja o tvarnosti duha
i duhovnosti tvari.

- --
http://www.danijel.org/

- --
http://www.danijel.org/
-----BEGIN PGP SIGNATURE-----
Version: GnuPG v1.4.9 (GNU/Linux)

iEYEAREKAAYFAkyMvyMACgkQU8G6/NHezOfoPwCgqYtnoKPzZE0KFrlMJ8nvdbYB
KDgAnA284BNRmmsho4yXVUFBcP7V4L2x
=rsmv
-----END PGP SIGNATURE-----