-----BEGIN PGP SIGNED MESSAGE-----
Hash: SHA512

Nikolaj wrote:
>>> A isto tako, zašto
>>> nisu bili položaji joge/jarama kodificirani znatno prije - kao sve
>>> ostalo čime su se Indijci bavili - pa postoji Hatha Jogu Pradipiku tek
>>> iz 15. stolječa (a recimo Kama sutra je iz 2. stolječa)?
>> To je vjerojatno zato što je hatha yoga nastala kao kasna modifikacija
>> isposničkih samomučenja uslijed utjecaja pametnijih šumskih sustava koji
>> su se pojavili u međuvremenu.
> 
> Da. No ako bi takve isposničke "tehnike" bile dio nekakve rane hindujske
> tradicije i bile značajne u njoj, mislim da bi danes imali barem ostatke
> sistematizacije i predaje u obliku nekakvih tekstova, i to puno ranijih
> od 15. stolječa. Zbog toga da mislim, da nemaju hindujski izvor. Iako,
> kako si rekao, za praktičke svrhe to je nebitno.

Stvar s Indijom je da tamo skoro nijedan običaj ili pravac ne izumire,
cijela stvar se naprosto grana, s tim da svi stariji ogranci nastavljaju
simultano postojati s novima. Zato danas na njihovim "vašarima" možemo
vidjeti isposnike koji stoje na jednoj nozi kao svojedobno Gilgameš, kao
i sve prakse koje su izmišljene u međuvremenu, sve do naprednih oblika
yoge. To što neke prakse nisu ostavile pisani trag ne znači previše,
budući da je u Indiji pisani trag prije iznimka nego pravilo, pogotovo
za starije pravce.

S druge strane, jesu li isposničke prakse hinduističke; pa, jesu, budući
da se stalno spominju po spisima i to u pozitivnom kontekstu, što ne bi
bio slučaj s nečim što se smatralo krivovjerjem.

Ono što smatram bitnim za napomenuti je nelinearnost razvoja filozofije
i prakse. Za početak, komunikacija između različitih dijelova Indije
nije uvijek bila sjajna, tako da se u nekim izoliranijim dijelovima
južne Indije moglo zadržati nešto što ima direktnu liniju nasljeđa do
pleistocena. Na andamanskim otocima imaš plemena koja su tamo 60000
godina. Da, nije tipfeler: 60 tisuća. Neandertalci su izumrli prije
nekih 30000. Stvari koje se tamo prakticiraju mogu dati direktan uvid u
najstarije religijske koncepte čovječanstva. S druge strane, i to i sve
što je iz bilo kojeg smjera nastalo u međuvremenu međusobno se
"križalo", tako da je većina ideja koje su tamo danas u opticaju
hibridna. Primjerice, Hare Krišne, koji su ekstremni personalistički
monoteisti pričaju budističke priče o prolaznosti koje se oslanjaju na
teoriju agregata. Naprosto se nekome pričica uklapala u nešto pa ju je
usvojio, promijenio kontekst i vozi. Rekao bih da je to tamo pravilo,
taj eklektički pristup po kojem pokupiš sve što ti se čini dobro i
istinito i onda smisliš priču po kojoj to pripada drevnoj tradiciji koja
neizostavno uvijek vodi do samog Brahme. Filozofske škole su nastajale
tako što je netko pokupio većinu ideja koje su postojale u njegovom
okruženju, i eventualno dodao neki svoj naglasak ili element. Čak ni
Buda u tom smislu nije bio toliko ludo originalan koliko se čini; bitni
elementi njegovog nauka nalazili su se u opticaju u njegovo doba, isto
kao što su se svi bitni elementi Isusovog nauka nalazili u opticaju u
njegovo doba. Uostalom, da je neka filozofija nastala kompletno iz
vakuuma, vjerojatno ne bi imala šanse zaživjeti, budući da bi ljudi
njene koncepte doživljavali kao posve strane i nerazumljive. Zbog toga
je razumijevanje povijesnog i civilizacijskog konteksta ključno za
razumijevanje filozofije.

- --
http://www.danijel.org/
-----BEGIN PGP SIGNATURE-----
Version: GnuPG v1.4.9 (GNU/Linux)

iEYEAREKAAYFAkxhAxIACgkQU8G6/NHezOcbDQCgyq3BVppb8Q1fHmfe4w4zRh1S
VB8AoMkMsry21YU4eQdzuk2ylAQrPOHG
=S7+v
-----END PGP SIGNATURE-----