Autor: Danijel Turina Datum: 2010-06-21 10:10:51 Grupe: hr.soc.politika Tema: Re: Vatikan cipelari mrtvog nobelovca Linija: 59 Message-ID: hvn6qb$ai6$2@ss408.t-com.hr |
-----BEGIN PGP SIGNED MESSAGE----- Hash: SHA512 Loki wrote: > On Sun, 20 Jun 2010 17:51:51 -0700, vib wrote: >> osobnu ili opcu religioznost je sve teze opravdati u istom smislu kao >> sto je tesko opravdati TV emisiju Na rubu znanosti. scijentizam ne >> podnosi nista izvan, na rubu, pored a pogotovo ne iznad svoje dominatne >> pozicije, on je sveprozdiruci i zato su drevni mudraci opisivali zmaja >> koji ce zaprijetiti cijelom covjecanstvu, misleci pritom na duhovne sile >> koje ce biti u stanju porobiti duh covjecanstva, jer o tome se zapravo >> radi. Crkva kao i vecina religioznih struja nema nikakav ili potpuno >> neadekvatan odgovor na takvu situaciju, a to se ponajprije ogleda u >> naivnom vjerovanju da mogu stvoriti neku vrstu pakta ili primirja sa >> zmajem scijentizma. pogubna zabluda koja ce dovesti do potpunog pada i >> ono malo uporista sto je ostalo religiji. > > Kao sto sam vec napisao, znanstveni pristup svijetu pobjedjuje, temeljem > svojih rezultata. Znanstveni se sustav zasniva na logici, provjerljivosti > i ponovljivosti, sto znaci da ti ne treba vjera. Vjera je, stovise, stetna > u okvirima znanstvenog sustava misljenja jer znanstveni sustav misljenja > pociva na sumnji i dokazivanju. Bojim se da je vec jako prekasno za > vracanje duha u bocu. Vlak je prosao s Kopernikom i Galilejem. To je uobičajena scijentistička argumentacija ali netočna. Naime, vjera je nužni element znanstvene metode; naime, bez vjere nije moguće povezati činjenice koja nadilaze neposredno osobno iskustvo jednog čovjeka. Sumnja zapravo onemogućava funkcioniranje znanstvene metode ukoliko se primjenjuje na onaj način koji bi ateisti primjenjivali na religiju. Druga netočnost je definicija vjere kao vjerovanja u iracionalno i nedokazano. Vjera može biti to, ali može biti i nešto drugo, recimo vjerovanje u mogućnost dokazivanja nekog teorema koji je trenutno nedokazan, kao što je bio slučaj s onim zadnjim Fermatovim teoremom. Nije bio dokazan, ali matematičari su vjerovali da ga je moguće dokazati, i na kraju je dokazan. Vjera dakle može biti posve racionalan i koristan mehanizam, štoviše upornost znanstvenika u pokušaju da nešto otkriju ili dokažu je u pravilu utemeljena na vjeri. Isto tako, ukoliko je neka osoba jedini svjedok nekog događaja, ne samo da drugi moraju vjerovati njemu kako bi prihvatili njegovu verziju događaja, nego i on nakon događaja mora imati vjere u vlastito pamćenje ukoliko ga svi uvjeravaju da je bilo drugačije. Vjera je u tom kontekstu veza sa stvarnošću, a skepsa je put u ludilo. Ukratko, te stvari nisu baš tako jednostavne kako si ljudi znaju zamišljati. - -- http://www.danijel.org/ -----BEGIN PGP SIGNATURE----- Version: GnuPG v1.4.9 (GNU/Linux) iEYEAREKAAYFAkwfHosACgkQU8G6/NHezOeYZgCdE5snDTXg2SiqNVQUdO2RWfRD 4BoAoNtrbahoYAr8QHQxqUMhA2x4IXP6 =MuTy -----END PGP SIGNATURE----- |