Autor: Danijel Turina Datum: 2010-04-09 16:33:32 Grupe: hr.soc.religija Tema: Re: "DUHOVNOST" ? Linija: 80 Message-ID: hpndrs$8jj$3@ss408.t-com.hr |
-----BEGIN PGP SIGNED MESSAGE----- Hash: SHA512 vib wrote: >>> Sad cu ukratko iznijeti ucenja Advaite (koja >>> je, BTW, "moj" filozofski sustav, pa smatram kako sam u nju upucen barem >>> deset puta bolje od bilo kojeg kriticara): > > ono o cemu bi se trebalo povesti racuna prilikom razmatranja advaite > kao ucenja/filozofije prisutne u nasljedju Indijskih svetih spisa, a > za koje se zna da su samo zapisana verzija jos drevnijih ucenja koja > su se prenosila iskljucivo usmeno je: > 1.) Advaita spada u najsofticiranija dostignuca Indijske filozofije i > ljudskog duha uopce > 2.) Ona dolazi iz najdalje proslosti, odnosno iz tolike davnine da se > izvoru posve gubi trag u magli povijesti covjecanstva i Zemlje > dakle, mozemo reci da je Advaita nesto sto je prizaslo iz ishodista > svekolike kulture (Vede) i vremenskog ishodista onog sto zovemo > ljudskim bicem Ne bih rekao. Indijci vole pričati bajke o neizmjernoj starosti svoje filozofije, ali moje mišljenje je da je advaita razmjerno mladi sustav, i njen nastanak bih smjestio u upanišadsko doba, dakle najranije parsto godina prije nastanka budizma, ali kasnije od vedske faze, što je svejedno čini jednom od najstarijih filozofija u opticaju. Čak su i u rano upanišadsko doba argumenti dosta nejasni i nerazrađeni, i tek zrela upanišadska faza u kojoj je recimo nastala Bhagavad-gita iznosi zrelu filozofiju vedante. Uz sve to, finalnu filozofski čistu formu advaite iznio je tek Šankaraćarya nekih 1500 godina kasnije. Uglavnom, koncept viših svjetova je bitno evoluirao od vedskog do upanišadskog doba, isto kao i koncept bogova i duše, i finalna forma advaite ima vrlo malo toga zajedničkog s vedama i u odnosu na njih je jednaki odmak kao i budizam. Zapravo, budizam i vedanta imaju više toga zajedničkog nego vedanta i vedska religija žrtvenih obreda. Naime, i budizam i vedanta otprilike u isto doba napuštaju koncept žrtvenog obreda i koncentriraju se na spoznaju. Isto tako, zrela vedanta i budizam međusobno razvijaju i usavršavaju neke koncepte, recimo teorija reinkarnacije u vedanti i budizmu je iznimno slična i mislim da je razvijena simultano. Zanimljivo je da se ta zrela teorija reinkarnacije bitno razlikuje od teorije reinkarnacije iz npr. Mahabharate. Te zrele teorije daleko više podsjećaju na fiziku ili matematiku nego na religiju i mitologiju. > ako je Vedanta ono sto reprezentira najvece postignuce proslost kao > ishodista, postavlja se pitanje sto je ono sto karakterizira sadasnji > trenutak na vremenskom pravcu, sto je ono najkarakteristicnije, > najobuhvatnije postignuce danasnjeg covjeka? iPad. :) > 1.gledanje: ljudska vrsta i covjek su po svojim karakteristikama manje > vise oduvijek bili isti po pitanju konstitucije koja uvjetuje poimanje > svijeta > 2. gledanje: ljudska bica su se razvijala pravocrtno iz razdoblja > ukojem su bili toliko nerazvijeni i naivni da su vjeorvali u patuljke > i divove, u cudesne moci i Bogove, te su se postepeno usavrsavali i > razvijali do stupnja u kojem su odbacili sve djetinjanrije i shvatili > na koji nacin svemir funkcionira- sto je omogucilo nevidjeni > tehnoloski razvoj Rekao bih da je u pitanju nešto treće; mentalitet Veda vjerojatno vuče korjene još iz pleistocena, ali evolucija razmišljanja je očita svakome tko je upućen, dakle tko je čitao izvorne tekstove. Dakle evolucija razmišljanja postoji, ali današnja znanost se teško može nazvati krunom evolucije ljudske misli, budući da je s jedne strane doista došla dalje od svih stvari koje su joj prethodile, a po nekim drugim pitanjima je uzrokovala mentalitet koji se može opisati jedino kao veliko duhovno zastranjenje i nazadovanje. Naime, ta znanost je proizvela trashere paralelno s kompjutorima na kojima trasheri rade. S jedne strane je proizvedeno čudo od tehnologije, a s druge strane su proizvedeni degenerirani demonski ljudi bez traga ikakve vrline i manifestacije duše. - -- http://www.danijel.org/ -----BEGIN PGP SIGNATURE----- Version: GnuPG v1.4.9 (GNU/Linux) iEYEAREKAAYFAku/OrwACgkQU8G6/NHezOeq0ACfcfb5UYp/93DxY62pwQKpS1Qg sasAn06iM1ALDv/48mkdc3LPWrVThv3d =VfY9 -----END PGP SIGNATURE----- |