Autor: Danijel Turina
Datum: 2010-04-05 17:23:17
Grupe: hr.soc.religija
Tema: Re: O duhovnoj percepciji i njenom priopcavanju
Linija: 112
Message-ID: hpcv95$ilq$5@ss408.t-com.hr

-----BEGIN PGP SIGNED MESSAGE-----
Hash: SHA512

vib wrote:
>> Ne znam jesam li bio dovoljno jasan u izvornoj poruci. Naime, kad fizika
>> promatra neku konkretnu stvar - jabuku, paradajz, planetu - nju uopće ne
>> zanima ta konkretna stvar. Newton nije u vrtu promatrao jabuke zato što
>> je htio spoznati bit jabuke. Fizika je daleko apstraktnija od toga.
> 
> u ovom kratkom opisu sam pokusao samo postaviti osnovne smjerove
> razmisljanja kao orijentire.
> to sa objektima, da naravno, to sad zvuci kao: idemo piljit u jabuke i
> paradajze.. (iako, zasto ne..? :)
> no, ipak radi se o dalekoseznijem konceptu od pukog svracanje
> pozornosti i na lirske aspekte stvarnsoti - kao sto rade haiku
> pjesnici npr.
> ovo sto ja imam na umu je jedan drugaciji znanstveni pristup koji bi
> vrlo brzo donio i konkretne rezultate, nista manje konktretne od npr.
> vrhunskih leca za snimanje.
> o tome se radi. naime, svaka cast objektivima i akceleratorima, ali
> ono sto bi se moglo postici drugacijim pristupom nije samo estetski
> uzitak vec vrlo konkretni benefiti u obliku drugacije tehnologije.

Iskreno, sumnjam u to. Pristup koji ti zastupaš je poznat od antike,
vjerojatno još prije hermetizma. To je intuitivni pristup stvarima i
zapravo su se prvi ljudi sjetili razmišljati na takav način, ali
svejedno su njihovo poznavanje svijeta i tehnologija kojom su baratali
ostali usidreni na razini trivijalnih, "intuitivnih" instrumenata.
Današnja znanost i tehnologija potječu iz specifičnog okruženja koje je
u osnovi kontraintuitivno: tražiti ne smisao u stvarima, nego smisao
pomoću stvari.

E sad, ostaje otvoreno pitanje koliko je to dugoročno dobar pristup,
budući da je to medalja s dvije strane. S jedne strane stoji ogroman
napredak u znanosti i tehnologiji, a s druge strane stoji potpuna
dehumanizacija čovjeka i devastacija svijeta. I jedno i drugo je
prirodna posljedica iskoraka u apstrakciju. S jedne strane čovjek koji
je iskoračio u apstrakciju može razmišljati o kvarkovima i dizajnirati
glave za hard diskove koje nad pločom lebde na zračnom jastuku i koriste
kvantne lavinske efekte za pojačanje signala, a s druge strane čovjek
koji je iskoračio u apstrakciju može počiniti nevjerojatna zvjerstva
strojnom učinkovitošću, a primjer toga su dva svjetska rata, ili odnos
ljudi prema životinjama na farmama za masovni uzgoj. Izgleda da to ne
ide jedno bez drugoga, i pitanje koje se postavlja je možemo li imati
vrhunski objektiv bez vrhunskog stroja za ubijanje koji je proizvod iste
tehnologije, i možemo li imati sposobnost za apstrakciju koja kreira
znanstvene iskorake, bez sposobnosti za apstrakciju koja kreira
koncentracione logore. Nažalost, čini se da je Isaac Newton po mnogočemu
otac i prauzor današnje znanosti i civilizacije - genijalni znanstvenik
i istovremeno svinja od čovjeka.

Ja koristim analitičku znanstvenu metodu tamo gdje ona funkcionira i
gdje je korisna, ali koristim i umjetnički pristup tamo gdje on
funkcionira. Recimo, u fotografiji jako studiozno i analitički pristupam
tehnici, dakle oštrini objektiva, kvaliteti fotoaparata, čvrstoći
stativa, koloracijama filtera, optičkim parametrima korištenim kod
snimanja, ali kod izbora motiva i kadra koristim potpuno drugi dio
svijesti, koji ima više veze s magičnim stvarima nego sa znanošću.
Naprosto, smatram da bez studioznog znanstvenog pristupa na ovom svijetu
nije moguće ništa dobro realizirati, ali taj studiozni pristup je samo
sredstvo, motika kojom kopaš, ali netko treba odabrati što, kako, gdje i
kada kopati.

> http://www.natureinstitute.org/txt/st/mqual/index.htm ;
> http://www.natureinstitute.org/index.htm
> 
> ili, ovdje toliko nepopularni primjeri Steinerovih doprinosa u vidu
> npr. biodinamicke poljoprivrede. vecinu nacela biodinamicke
> poljoprivrede danasnja znanost nikad ne bi mogla iznjedriti naprosto
> zato jer se oslanja samo na ono sto je unprijed dogmatski odredila kao
> stvarno, dok je Steiner proucio kako stvari izgledaju i u natculnim
> aspektima i to primjenio. rezultati su konkretni, vidljivi, mjerljivi
> i samo neka vrsta dogmatskog ludilau u koje je upalo covjecanstvo moze
> sprijeciti da se to najnormalije primjenjuje na opcu dobrobit.

Rekao bih da je problem u nečemu drugom. Naime, današnji oblik
poljoprivredne proizvodnje nema previše veze sa zahtjevima znanosti,
koliko sa prenapučenošću Zemlje. Ljudi naprosto ima previše da bi ih se
moglo hraniti konvencionalnom poljoprivredom kakva je korištena
tisućljećima. Nije se Steiner toga prvi sjetio; farme su odavno
funkcionirale tako da se drek domaćih životinja koristi kao gnojivo za
biljke. Reciklaža kompostiranjem je bila uobičajena. Koristila se hrpa
tradicionalnih trikova za bolji uzgoj biljaka i životinja. Ali ništa od
toga više nije bilo dovoljno kad je populacija narasla, i ljudi su
počeli prvo koristiti čileansku salitru kao gnojivo, a kasnije
Haber-Boschovim procesom počeli sintetizirati dušična gnojiva i
koristiti masovnu, industrijsku poljoprivredu sa strojevima pogonjenim
naftom kako bi proizveli dovoljno hrane. Dakle Steinerov pristup nije
novi nego stari. Svima je jasno da to funkcionira kad na Zemlji ima
milijardu ljudi, ali ne funkcionira kad ih ima šest milijardi. Svi su se
sjetili organske poljoprivrede, ali poljoprivredu s puno pesticida i
gnojiva i genetskog inženjeringa ljudi nisu smislili iz vica nego zato
što su im trebali veći prinosi od onih koje je omogućavala
konvencionalna poljoprivreda. Naravno, forsirana poljoprivreda tog tipa
ne može dugoročno funkcionirati budući da će uništiti tlo i da je tako
proizvedena hrana slabije kvalitetna, tako da će prinosi pasti i ljudi
su već sada prisiljeni pribjegavati organskoj poljoprivredi kao jedinoj
preostaloj alternativi, s tim da koriste hibridna rješenja poput
korištenja nikotina dobivenog iz duhana kao insekticida. Pitanje je
koliko cijeli taj poljoprivredni model može biti masovan, a još bolje
pitanje je što će se desiti kad ponestane nafte, budući da današnja
poljoprivreda u osnovi pretvara naftu u hranu.

- --
http://www.danijel.org/
-----BEGIN PGP SIGNATURE-----
Version: GnuPG v1.4.9 (GNU/Linux)

iEYEAREKAAYFAku6AGUACgkQU8G6/NHezOegegCggvX0ZlNDjEWEUckM/sJp12Zq
9O4AnRrX6bFcJ4pkEsZCo1hpvsdZwn4x
=aBzz
-----END PGP SIGNATURE-----