Autor: Danijel Turina Datum: 2010-04-05 17:23:17 Grupe: hr.soc.religija Tema: Re: O duhovnoj percepciji i njenom priopcavanju Linija: 112 Message-ID: hpcv95$ilq$5@ss408.t-com.hr |
-----BEGIN PGP SIGNED MESSAGE----- Hash: SHA512 vib wrote: >> Ne znam jesam li bio dovoljno jasan u izvornoj poruci. Naime, kad fizika >> promatra neku konkretnu stvar - jabuku, paradajz, planetu - nju uopće ne >> zanima ta konkretna stvar. Newton nije u vrtu promatrao jabuke zato što >> je htio spoznati bit jabuke. Fizika je daleko apstraktnija od toga. > > u ovom kratkom opisu sam pokusao samo postaviti osnovne smjerove > razmisljanja kao orijentire. > to sa objektima, da naravno, to sad zvuci kao: idemo piljit u jabuke i > paradajze.. (iako, zasto ne..? :) > no, ipak radi se o dalekoseznijem konceptu od pukog svracanje > pozornosti i na lirske aspekte stvarnsoti - kao sto rade haiku > pjesnici npr. > ovo sto ja imam na umu je jedan drugaciji znanstveni pristup koji bi > vrlo brzo donio i konkretne rezultate, nista manje konktretne od npr. > vrhunskih leca za snimanje. > o tome se radi. naime, svaka cast objektivima i akceleratorima, ali > ono sto bi se moglo postici drugacijim pristupom nije samo estetski > uzitak vec vrlo konkretni benefiti u obliku drugacije tehnologije. Iskreno, sumnjam u to. Pristup koji ti zastupaš je poznat od antike, vjerojatno još prije hermetizma. To je intuitivni pristup stvarima i zapravo su se prvi ljudi sjetili razmišljati na takav način, ali svejedno su njihovo poznavanje svijeta i tehnologija kojom su baratali ostali usidreni na razini trivijalnih, "intuitivnih" instrumenata. Današnja znanost i tehnologija potječu iz specifičnog okruženja koje je u osnovi kontraintuitivno: tražiti ne smisao u stvarima, nego smisao pomoću stvari. E sad, ostaje otvoreno pitanje koliko je to dugoročno dobar pristup, budući da je to medalja s dvije strane. S jedne strane stoji ogroman napredak u znanosti i tehnologiji, a s druge strane stoji potpuna dehumanizacija čovjeka i devastacija svijeta. I jedno i drugo je prirodna posljedica iskoraka u apstrakciju. S jedne strane čovjek koji je iskoračio u apstrakciju može razmišljati o kvarkovima i dizajnirati glave za hard diskove koje nad pločom lebde na zračnom jastuku i koriste kvantne lavinske efekte za pojačanje signala, a s druge strane čovjek koji je iskoračio u apstrakciju može počiniti nevjerojatna zvjerstva strojnom učinkovitošću, a primjer toga su dva svjetska rata, ili odnos ljudi prema životinjama na farmama za masovni uzgoj. Izgleda da to ne ide jedno bez drugoga, i pitanje koje se postavlja je možemo li imati vrhunski objektiv bez vrhunskog stroja za ubijanje koji je proizvod iste tehnologije, i možemo li imati sposobnost za apstrakciju koja kreira znanstvene iskorake, bez sposobnosti za apstrakciju koja kreira koncentracione logore. Nažalost, čini se da je Isaac Newton po mnogočemu otac i prauzor današnje znanosti i civilizacije - genijalni znanstvenik i istovremeno svinja od čovjeka. Ja koristim analitičku znanstvenu metodu tamo gdje ona funkcionira i gdje je korisna, ali koristim i umjetnički pristup tamo gdje on funkcionira. Recimo, u fotografiji jako studiozno i analitički pristupam tehnici, dakle oštrini objektiva, kvaliteti fotoaparata, čvrstoći stativa, koloracijama filtera, optičkim parametrima korištenim kod snimanja, ali kod izbora motiva i kadra koristim potpuno drugi dio svijesti, koji ima više veze s magičnim stvarima nego sa znanošću. Naprosto, smatram da bez studioznog znanstvenog pristupa na ovom svijetu nije moguće ništa dobro realizirati, ali taj studiozni pristup je samo sredstvo, motika kojom kopaš, ali netko treba odabrati što, kako, gdje i kada kopati. > http://www.natureinstitute.org/txt/st/mqual/index.htm ; > http://www.natureinstitute.org/index.htm > > ili, ovdje toliko nepopularni primjeri Steinerovih doprinosa u vidu > npr. biodinamicke poljoprivrede. vecinu nacela biodinamicke > poljoprivrede danasnja znanost nikad ne bi mogla iznjedriti naprosto > zato jer se oslanja samo na ono sto je unprijed dogmatski odredila kao > stvarno, dok je Steiner proucio kako stvari izgledaju i u natculnim > aspektima i to primjenio. rezultati su konkretni, vidljivi, mjerljivi > i samo neka vrsta dogmatskog ludilau u koje je upalo covjecanstvo moze > sprijeciti da se to najnormalije primjenjuje na opcu dobrobit. Rekao bih da je problem u nečemu drugom. Naime, današnji oblik poljoprivredne proizvodnje nema previše veze sa zahtjevima znanosti, koliko sa prenapučenošću Zemlje. Ljudi naprosto ima previše da bi ih se moglo hraniti konvencionalnom poljoprivredom kakva je korištena tisućljećima. Nije se Steiner toga prvi sjetio; farme su odavno funkcionirale tako da se drek domaćih životinja koristi kao gnojivo za biljke. Reciklaža kompostiranjem je bila uobičajena. Koristila se hrpa tradicionalnih trikova za bolji uzgoj biljaka i životinja. Ali ništa od toga više nije bilo dovoljno kad je populacija narasla, i ljudi su počeli prvo koristiti čileansku salitru kao gnojivo, a kasnije Haber-Boschovim procesom počeli sintetizirati dušična gnojiva i koristiti masovnu, industrijsku poljoprivredu sa strojevima pogonjenim naftom kako bi proizveli dovoljno hrane. Dakle Steinerov pristup nije novi nego stari. Svima je jasno da to funkcionira kad na Zemlji ima milijardu ljudi, ali ne funkcionira kad ih ima šest milijardi. Svi su se sjetili organske poljoprivrede, ali poljoprivredu s puno pesticida i gnojiva i genetskog inženjeringa ljudi nisu smislili iz vica nego zato što su im trebali veći prinosi od onih koje je omogućavala konvencionalna poljoprivreda. Naravno, forsirana poljoprivreda tog tipa ne može dugoročno funkcionirati budući da će uništiti tlo i da je tako proizvedena hrana slabije kvalitetna, tako da će prinosi pasti i ljudi su već sada prisiljeni pribjegavati organskoj poljoprivredi kao jedinoj preostaloj alternativi, s tim da koriste hibridna rješenja poput korištenja nikotina dobivenog iz duhana kao insekticida. Pitanje je koliko cijeli taj poljoprivredni model može biti masovan, a još bolje pitanje je što će se desiti kad ponestane nafte, budući da današnja poljoprivreda u osnovi pretvara naftu u hranu. - -- http://www.danijel.org/ -----BEGIN PGP SIGNATURE----- Version: GnuPG v1.4.9 (GNU/Linux) iEYEAREKAAYFAku6AGUACgkQU8G6/NHezOegegCggvX0ZlNDjEWEUckM/sJp12Zq 9O4AnRrX6bFcJ4pkEsZCo1hpvsdZwn4x =aBzz -----END PGP SIGNATURE----- |