Autor: Danijel Turina
Datum: 2010-03-04 18:51:24
Grupe: hr.soc.religija
Tema: Re: O vrijednosti shudra
Linija: 88
Message-ID: hmorut$dpd$2@ss408.t-com.hr

-----BEGIN PGP SIGNED MESSAGE-----
Hash: SHA512

Ged wrote:
> "Slap"  wrote
> 
>>> Odvratno i licemerno.
>>
>> hoces  reci da je xenoyo  sudra  !?
> 
> Mislim na sistem kasta. Ustvari, na bilo koju religiju u kojoj se socijalna
> organizacija drustva i pravni status licnosti opravdava pricom da je
> politicki poredak Bozanskog porekla.

Razumijem tvoju poziciju koja nije bez vrijednosti, ali pitanje
kastinskog sustava je daleko kompleksnije i ne bih ga samo tako odbacio.
Vivekananda je svojedobno dao vrlo razuman odgovor jednom tvojem
istomišljeniku koji ga je pitao zašto Indija podržava "primitivni"
kastinski sustav, pa mu je Vivekananda odgovorio na višeslojan način. Za
početak, rekao mu je da se indijski sustav u praksi pokazao kao vrlo
trajan i stabilan, dok zapadna demokracija traje tek nekoliko stotina
godina i prožeta je velikim prevratima i krvoprolićima, pa se dakle nije
nešto posebno iskazala, u svakom slučaju ne toliko da bi imala pravo s
visine gledati na starije i stabilnije sustave. Kao drugo, odgovorio mu
je da su kaste prije svega modaliteti, dakle da neka osoba "mijenja
kastu" ovisno o svojem modalitetu izraza, dakle kad funkcionira duhovno
onda je u brahmanskoj kasti, kad funkcionira moralno onda je u
kšatrijskoj, kad funkcionira ekonomski onda je u vaišiyskoj, a kad
funkcionira kroz fizički rad onda je u šudrinskoj kasti. Kad funkcionira
grešno onda je izvan kastinskog sustava. Budući da imaš ljude kojima u
različitoj mjeri leže različiti modaliteti izraza, a za neke modalitete
naprosto nisu sposobni, indijski socijalni sustav je takve stvari
prepoznao i naprosto ih kodificirao, možda na previše krut način, ali
svejedno na temelju stvarno postojećih socijalnih zakonitosti. Na sličan
način je zapadni sustav prepoznao koncept ljudskih prava i kodificirao
ga, doduše na krut način i do apsurda.
Problem krutosti kastinskog sustava je stvaran, ali isto tako je problem
opće demokracije i prava glasa stvaran, i možda daleko veći i opasniji.
Društvo u kojem svatko gleda svoja posla mirnije je i stabilnije nego
društvo koje opću populaciju stavlja u poziciju da o svemu mora imati
mišljenje i izjašnjavati se. Jedan zidar može imati vrlo kvalitetno
mišljenje o zidarstvu i građevinskim radovima, ali kad ga prisiliš da
ima mišljenje o politici, ti ga guraš u nešto što mu ne ide i što se
nalazi izvan njegovih dosega, dakle prisiljavaš zidara da se izjašnjava
o upravljanju državom. Država će bitno bolje funkcionirati ako zidar zna
da je njegov doprinos blagostanju države u tome da dobro zida, a oni
kojima je prirodni interes pravednost i opće dobro brinu o sigurnosti i
blagostanju zidara. To je osnovna premisa kastinskog sustava; isto tako,
bitna prednost kastinskog sustava je u tome što on ratovanje ograničava
na "profesionalnu vojsku", dakle na kastu ratnika. "Napredne" zapadne
demokracije su izmislile totalni rat koji obuhvaća cjelokupnu populaciju
i u stanju je posve opustošiti državu. U kastinskom sustavu, rat u
najgorem slučaju može opustošiti ratničku kastu, ali apsolutno je
zabranjeno dirati privredu, dakle radnike, trgovce, zanatlije, a
pogotovo svećenike. Dakle u kastinski uređenom društvu možeš imati
situaciju teškog rata dviju država, a u kojem je većina naroda zapravo
nedirnuta ratom i normalno živi u miru, dok se ratnici kolju na nekoj
livadi. To je bitno civiliziraniji pristup od zapadnog.

Dakle taj sustav ima svojih prednosti, i umjesto da ga se gleda kao
institucionaliziranu nepravdu može ga se gledati kao
kompartmentalizirano društvo, u kojem, primjerice, nitko neće tjerati
zidare, svećenike, doktore i znanstvenike da idu u rat, nitko neće
tjerati zidara da se kod svakih izbora uputi u sve potrebno za
upravljanje državom i o tome ima mišljenje, nego će svatko moći gledati
svoja posla u čemu će ga podržavati socijalna struktura. Dakle u slučaju
rata, u kastinskom sustavu civili ne moraju ići u izbjeglištvo ili u
skloništa, a pobjednik u ratu je religijski obavezan tretirati podanike
na isti način kao prethodni vladar, i mogućnost zlostavljanja ili
pretjerane eksploatacije podanika mu je jako ograničena temeljnim
religijskim principima koji se smatraju nepromjenjivim, i koje definira
brahmanska kasta koja je iznad vladarske, tako da su vladari de facto
onemogućeni silom nametnuti tiraniju i zlostavljati podanike.

Problem takvog društva je zapravo upravo u krutosti i nepromjenjivosti,
koje doduše daju stabilnost, ali ubijaju kreativnost. S druge strane,
kreativnija društva se izlažu opasnosti od totalnog uništenja i kolapsa
sustava.

- --
http://www.danijel.org/
-----BEGIN PGP SIGNATURE-----
Version: GnuPG v1.4.9 (GNU/Linux)

iEYEAREKAAYFAkuP8xwACgkQU8G6/NHezOf6HwCeICjZS0fQkFPJkcccLiP8EUB8
XCIAoMt8pegSRgmzuxRVSTg/6aKz5WpV
=McqS
-----END PGP SIGNATURE-----