Mario Pavelic wrote:
>> Cini se da je to samo kamen s uzetom koji si si objesio oko vrata. I onda
>> skocio u septicku jamu turininog "nauka".
> 
> Cini se da si ti prazna rupa prepuna ovakvih fraza kojima pokusavas
> stvoriti odredjen dojam "pobjede".

Lik je totalno odvratan - čitava struktura izraza mu je na jedan
ljepljiv i blatnjavo-govnast način gnjusna.

Osim toga pozivanje na teoriju relativiteta i Heisenbergovu neodređenost
u ovom kontekstu mi je totalno djetinjasto, to je argumentacija za babe
s placa. Heisenbergova neodređenost se odnosi na sposobnost istovremenog
mjerenja smjera i brzine čestice, pri čemu je implicitna premisa da je
sama čestica apsolutni referentni okvir, a mogućnost mjerenja njenih
parametara je ograničena utjecajem mjeritelja na mjereno, što dakle ne
negira referentne okvire i apsolutnost stvarnosti, nego relativizira
opažanje, a nitko nije dovodio u pitanje činjenicu da je ljudsko
opažanje nesavršeno i podložno svakakvim ograničenjima.
Što se tiče opće teorije relativiteta, samo kumice na placu i Bakija
smatraju da teorija relativiteta znači da je sve relativno, budući da se
teorija relativiteta bavi konceptom inercijskih sustava i nemogućnošću
razlikovanja trome i teške mase, ali teorija relativnosti je smještena u
apsolutni referentni okvir materijalnog svemira i kao apsolutne
vrijednosti podrazumijeva njegova temeljna svojstva, dakle podrazumijeva
prostorvrijeme koje se uvijek ponaša na isti način, podrazumijeva masu
koja se uvijek ponaša na isti način, podrazumijeva brzinu svjetlosti kao
konstantu, podrazumijeva pun kurac apsolutnih referentnih točaka, nije
baš da teorija relativiteta veli da je cigla malo mekana, malo tvrda,
ovisno o tome kako si netko nešto zabrije, nego veli da je cigla uvijek
tvrda. Isto tako teorija neodređenosti ne veli da je cigla možda tvrda a
možda nije, jer je sve neodređeno, nego veli da je uvijek tvrda. Čak i
Schroedingerovi paradoksi govore samo o promatraču, pa si promatrač u
svojem neznanju može računati da je mačka živa s 50% vjerojatnosti, s
tim da njegovo neznanje kolabira otvaranjem kutije s mačkom i
ustanovljavanjem stvarnog stanja. Sama mačka je apsolutni referentni
okvir i za nju nema paradoksa, paradoks nastaje zbog neznanja i
nemogućnosti promatrača. Zato se veli da je Bogu poznata sveukupnost
stvarnosti jer su sve niže stvarnosti date u Bogu, a bićima u iluziji je
perspektiva ograničena i za njih postoje paradoksi i neznanje. Tu se
onda veli da je Bog apsolutna referentna stvarnost, po kojoj sve niže
stvarnosti postoje, i da je sklad s Bogom zbog toga jedini stvarni način
spoznavanja krajnje istine o stvarima. Einstein je imao pravo kad se
protivio Heisenbergu iako to nije mogao dokazati - Bog stvarno zna smjer
i brzinu svake čestice, zato što su sve čestice u njegovom duhu, on ih
stvara u svakom trenutku. On ne mora saznavati istinu o česticama
posrednim putem. Bog se ne kocka.

-- 
http://www.danijel.org/