On Wed, 23 Jan 2008 14:05:03 +0100, Ratko Jakopec wrote:
>>>> Filozofija i teologija
>>>> počinju od modela i proglašavaju ga odgovorom na "što", odnosno superiornim
>>>> oblikom stvarnosti kojega je fizička stvarnost tek sjena. 
> 
> Filozofija se ne moze reducirati na to, naslo bi se i toga, ali to je kao
> da netko yogu reducira na stavljanje noge oko vrata. 

Gle, ovo što ti pišeš je meni jasno ali je potpuno sporedno, i rješivo je
distinkcijom koja je postojala u srednjem vijeku, kad su fiziku zvali
"philosophia naturalis", odnosno prirodna filozofija, a zato što se od
drugih oblika filozofije razlikovala po tome što se bavila prirodom,
odnosno fizičkim svijetom, i kao takva je koristila opažanje činjenica kao
način rada, za razliku od ostalih tipova filozofije koji su skloni graditi
kule u zraku. Ono što ja hoću reći je da si ti zabrijao kad veliš da je
znanost lišena filozofskog aspekta, i da predstavlja zanatski aspekt. To je
možda slučaj s inženjerstvom i tehnologijom, ali ne i sa znanošću.
Tehnologiju ne zanima smisao, nego način. Znanost i te kako zanima smisao,
ali do njega dolazi ne tako što se pita o smislu, nego tako što proučava
stvarnost, pronalazi obrasce i pravilnosti koji govore kako nešto radi, a
po putu se iz svega toga vrlo često iskristalizira i "zašto". Kad ja velim
da je znanost bolja od filozofije, tu mislim da filozofija propituje
stvarnost prvih pet minuta, pobere par premisa, često pogrešnih, i onda o
tome umuje dvadeset godina. Znanost pak dvadeset godina propituje stvarnost
i sakuplja činjenice, i to sve skupa analizira da vidi što uopće postoji i
kako funkcionira. Ako se kao rezultat toga pojavi odgovor o smislu, to je
lijepo i dobro, a ako se ne pojavi, istražuje se dalje. Fora je u tome što
filozofija traži smisao, a znanost ide iz pozicije da smisla, u onom
značenju kako ga ljudi obično shvaćaju, možda uopće i nema. Filozofi mogu
sto godina umovati o implikacijama nekog znanstvenog otkrića, ali u
stvarnosti te implikacije vrlo lako mogu biti posve irelevantne. 

Što se tiče etičkih i moralnih konzekvenci filozofije, i to smatram
poprilično irelevantnim budući da to spada prije svega u područje
sociologije, odnosno način ustrojavanja čopora vrste Homo Sapiens i
njihovih međusobnih odnosa. Tako odgovor na pitanje "zašto nekoga ne ubiti"
obično glasi "zato što ćeš završiti u zatvoru". Budući da pravni sustav
države ne podrazumijeva savijest, dušu, osjećaj pravednosti i slično, nego
samo poznavanje i pridržavanje zakona, eto ti "moralnog ponašanja" i bez
filozofije. Naprosto, ljudi su se dogovorili da im je praktičnije da samo
država smije nekoga ubiti, staviti u zatvor i pljačkati, a kad to pojedinci
rade idu u zatvor. 

Zašto se netko neće drogirati, pa recimo da narkomani imaju niski ugled u
društvu pa se to sa socijalne pozicije ne isplati, potroše sve novce pa
moraju krasti i kurvati se zbog čega završe u zatvoru - sve u svemu, to ti
je sve sociologija i psihologija vrste, dakle nekakva znanost, a ne
filozofija. Filozofija je u pravilu dobra jedino za postavljanje pitanja na
koja ne zna odgovoriti.

-- 
http://www.danijel.org/