Karma

Rijec karma vodi podrijetlo iz sanskrtske rijeci â??karmanâ??, ??to znaci
aktivnost, djelatnost. Buduci da se kao termin ustalila u raspravama o
djelima i njihovim posljedicama, i ja cu je koristiti kako bih oznacio
odredene fenomene.
U jednom znacenju, karma je zakon akcije i reakcije, po kojem je
svakom djelu istog trenutka pridru??ena reakcija istog iznosa a
suprotnog smjera â?? jedna vrsta primjene treceg Newtonovog zakona na
duh. U drugom znacenju, karma su posljedice djela, ocitovane ili
neocitovane. Tako se karma dijeli na karmicke sjemenke (dakle
posljedice koje se jo?? nisu pokazale) i ocitovanu karmu, dakle
karmicke sjemenke koje su proklijale. Neka neprecizna uopcavanja
ubrajaju pod karmu i suptilne ??elje (vasana) koje odreduju licnost, te
impresije nastale pro??lim iskustvima (samskara).
Karmicke reakcije kao takve date su u uzrocnom (kauzalnom) tijelu,
gdje se svim uzrocima pridru??uju posljedice; sustav pridru??ivanja je
izuzetno mudar, tako da su reakcije uvijek u funkciji duhovnog
razvoja, uvijek iskrsavaju pravovremeno da potaknu duh u ispravnom
pravcu. 
Nemaju sva bica karmu istog tipa. Naime, ako se prisjetimo da se neka
bica inkarniraju iz vi??ih razina od kauzalne, ocito je da takva bica
nece posjedovati karmu onog tipa kakav bi imao veze sa sferom uzroka i
posljedica; ipak, odijevanjem kauzalnog tijela takvo bice bira â??karmu
za jednokratnu uporabuâ??, kakva ce biti od koristi u toj fizickoj
inkarnaciji, koja ce dovesti do upravo takvih iskustava kakva su u
skladu s potrebama. Bica, pak, koja se inkarniraju iz mentalne ili
astralne razine (vecina ljudi) imaju karmu koja je u cijelosti
uvjetovana njihovom potrebom za ucenjem kroz iskustva; takva karma
suocavat ce ih s okolnostima koje ce u njima potaknuti promjene u
nacinu funkcioniranja.
Ceste su zablude po pitanju razumijevanja karme, iz kojih slijede
smije??na vjerovanja u stilu da ce onaj tko ubije deset mrava morati
biti ubijen deset puta kao mrav, ili ne??to podjednako apsurdno. Ako se
malo razmisli o tome ??to je u funkciji istinskog razvoja bica, onda
sustav koji bi funkcionirao na takav nacin postaje cudovi??nim i posve
besmislenim; svijet koji bi bio zasnovan na takvim nacelima osvete bio
bi proizvod bolesnog uma a ne Bo??jeg duha, i predstavljao bi uistinu
smrtonosnu klopku iz koje se bica nikako ne bi mogla izbaviti: buduci
da je fizicka egzistencija povezana sa smrcu i patnjom drugih bica,
ako bi se po pitanju karmicke retribucije primjenjivala pravila tipa
â??oko za oko, zub za zubâ??, na kraju bi svi ostali bez ociju i zubi, a
ni??ta se pametnoga ne bi postiglo. Cilj karme nije da naplacuje dugove
krivcima, nego da ih uzdi??e iznad gre??nog pona??anja, a to se nece
postici tako ??to ce ih se posve onemoguciti da se poka??u. Karma ce
osobu koja dr??i da je posve normalno ubiti covjeka zbog novca staviti
u situaciju da njega ubiju zbog novca, a u toj ce situaciji, kad
izgubi svoj ??ivot, porodicu, buducnost i sve ??to je dr??ao dragim i
vrijednim u tom ??ivotu zbog trivijalnosti kakva je novac, shvatiti da
je takav postupak te??ko pogre??an, da ljude nikako ne treba ubijati.
Koliko je ljudi on ubio zbog novca posve je svejedno, kad jednom
shvati bit svoje gre??ke i ispravni oblik funkcioniranja u toj
situaciji, nece vi??e biti potrebno suocavanje s posljedicama vlastitih
postupaka na tako ekstreman nacin. Cilj karme je, dakle, da ljude
suoci s posljedicama njihovih djela na konstruktivan nacin, optimalno
pode??en i u najmanjoj mogucoj mjeri bolan, jer je karma namijenjena
ucenju na iskustvu, a ne zarobljavanju u beskrajne veze zlocina i
kazne. Karma je uzdi??uca, a ne vezujuca sila.
A koliko god to bilo istina, ubijanje komarca ili mrava proizvest ce
jedan oblik karmickog protuudara, jedan oblik karmickog tereta. On
nece biti toliko te??ak da zahtijeva smrt ili ne??to jednako te??ko, ali
ubijanje odredenog broja bica mo??e dovesti do toga da se tako
nakupljena karma mo??e izraziti kroz bolest ili ne??to slicno, cime ce
se izjednaciti potencijali. Ubijanje bica i nano??enje patnje rezultira
prihvacanjem jednog oblika retribucije, koji je najce??ce razmjerno
blag, ali ako se s takvim djelima pretjeruje, mo??e donijeti kronicne
zdravstvene probleme, ciklicka obolijevanja i tome slicno. Cini se da
je karmicka retribucija nu??no vezana uz sposobnost izbora i primjenu
slobodne volje: tamo gdje ne postoji mogucnost izbora, nema ni
stvaranja karmickih reakcija. Slobodna volja je ta koja tvori karmu.
Ne treba to sada shvatiti tako da se prigrli pogre??no uvjerenje da ce
djela vr??ena ravnodu??no biti oslobodena karmickih protuudara; tko
ravnodu??no grije??i, ravnodu??no ide u pakao. Tko bez razmi??ljanja ubija
druga bica trpjet ce od raznih zdravstvenih i ostalih nedaca sve dok s
takvim nacinom funkcioniranja ne prekine. Nitko nije po??teden takvog
oblika karme, ukljucujuci i najvece svece, jer sve dok djeluju u
svijetu, prihvacaju njegova pravila.
Kad se ispravno shvati pitanje karmicke retribucije, postaje jasno
za??to je avatarima kakvi su Isus i Babaji bilo potrebno svojom patnjom
otkupiti ljudsku karmu, njenim prijenosom na svoje tijelo. Takvim
cinom ocistili su ucenike od te??kih posljedica djela iz njihovih
??ivota, te ih pripremili za vi??e oblike funkcioniranja. Iz toga je
ocito da postoje neki nedostaci u samom sustavu karmicke retribucije,
koji posjeduje neke slijepe tocke, u kojima ce karmicka retribucija
ipak predstavljati otegotnu okolnost u razvoju covjeka. U takvim
situacijama, kad je netko duhovno spreman prihvatiti vi??i red velicine
funkcioniranja, a u tome ga sprecava njegova karmicka prljav??tina,
javlja se potreba za pojavom vi??eg bica koje ce na svojem tijelu
odraditi takve posljedice, buduci da ih je nemoguce samo tako uni??titi
â?? potrebno ih je na odreden nacin potro??iti. Neki oblici karme mogu se
ocistiti i cisto energetski, up-stream kriyom, iskrenim kajanjem i
slicnim metodama, ali ponekad je radi ubrzanja procesa potrebna i
patnja na fizickoj razini. To ne znaci da je mudro glorificirati svaki
oblik patnje kao proci??cujuc â?? najce??ce je patnja znak da se pona??amo
pogre??no â?? ali u nekim rijetkim situacijama ona je nu??na. Najbolji
dokaz te nu??nosti su primjeri najvecih yogija: naime da postoji
efikasniji nacin rje??avanja problema, ne bi oni, koji su najveci
majstori, bili prinudeni obolijevati i umirati cisteci karmu ucenika.
Najveci dio karme, srecom, nije takve vrste da bi bilo potrebno
njegovo fizicko odradivanje: najce??ce je dovoljno razumijevanje
stvari, shvacanje pouke.
Jedna od zabluda vezanih uz pitanje karme jest da se razni oblici
necistoca na pranickom i astralnom tijelu nazivaju karmom; to
jednostavno nije tocno. To su zaprljanja daleko ni??eg reda od bilo
cega ??to bi se eventualno moglo zvati karmom, i vi??e su posljedica
ocitovanja karme, nego karma kao takva. Jednako tako je u najmanju
ruku neprecizno zvati karmom neke uzrocno-posljedicne veze ni??eg tipa,
primjerice: ako pu??imo, imat cemo problema s disanjem a mo??emo dobiti
i rak; ako previ??e jedemo, udebljat cemo se; ako nepa??ljivo hodamo,
mo??emo pasti pod auto. Sve su to uzrocno-posljedicne veze, ali ne
predstavljaju ono na ??to se misli kad se govori o karmi, koja
predstavlja uzrocnost vi??eg reda, onog povezanog s pravedno??cu i vi??im
oblicima moralnosti, a ne s logicnim zakljuccima koji proizlaze iz
odredenih postupaka.
Karmicka sjemenka, dakle karmicki objekt vi??eg reda, u svojem
â??klijanjuâ??, odnosno prelasku iz prikrivenog u vidljivo, raspada se na
cestice supstancije ni??ih razina; na primjer, objekt karme iz
kauzalnog tijela raspast ce se na mentalne, astralne i pranicke
cestice, te fizicke dogadaje. Takvim raspadanjem â??zagadeâ?? se ni??a
tijela necim ??to se cesto zove karmom, ali to je tek posljedica
raspadanja i ocitovanja karme, kojim karmicka sjemenka prestaje
postojati, ona je nestala iz na??eg kauzalnog tijela. Ovo ne treba
brkati s cinjenicom da na??a mentalna, astralna, pranicka i fizicka
aktivnost povlace za sobom odredene posljedice, na primjer produljeno
funkcioniranje kroz odredeni sustav vjerovanja odrazit ce se i na
pranicki i fizicki sustav, ??to ne treba nazivati karmom, vec je to
bolje uvrstiti u grupu s pu??enjem i smanjenim kapacitetom pluca.


("Pristup Yogina", ISBN 953-98066-0-7, Copyright(C) 1999. Danijel
Turina, All rights reserved. Zabranjeno distribuiranje teksta bez
pismenog dopustenja autora.)

-- 
Homepage: http://www.danijel.org
Books:    http://www.ouroboros.hr