X-Ftn-To: Hannelore Brigic 

"Hannelore Brigic"  wrote:
>"Danijel Turina"  schrieb im Newsbeitrag
>news:gsod2v46amrp05v25ecq123rpgigq34vs9@4ax.com...
>
>>> Ovim zelim implicirati, da je princip ljubavi
>> >najvjerojatnije savrsen i axiomatican.Iako ni ova tvrdnja nije adekvatna!
>>
>> Mislim da je to vrlo sklizak teren. Naime, ja imam dojam da je
>> "ljubav" jedna od onih rije?i koje ne zna?e svima istu stvar, odnosno,
>> koje ni istoj osobi ne zna?e istu stvar u dva razli?ita raspolo?enja.
>
>Ovdje ti ides u osjecaje i njihov kvalitet,ali oni mogu biti samo simptomi
>ljubavi, a ne i identitet iste.
>Zato bi me zanimalo, koji put koristis u Yogi?

Odgovor ti ne bi ni?ta zna?io; svaki napredni yogin koristi svoju
posebnu varijaciju yogijskih tehnika, koja sa?injava njegovu
individualnu sadhanu, odnosno duhovnu praksu.

>Medjutim, meni je poznato, da svaki Yogin ne "dospije" do zadnjega stupnja
>spiritualne svijesti=Samadhi-ja, sto ne znaci, da su ovi ljudi u svojim
>djelovanjima otisli dalje od obicnih u realnom "radnickom" zivotu.

Nije to tako jednostavno. Samadhi je zapravo samo kraj uzlaznog i
po?etak silaznog dijela duhovnog razvoja.

>Tim zelim reci, da je i njihov stupanj spiritualnosti na zavidnom nivou.
>Na Zapadu su dva aspekta Yoge nasla veliki afinitet. Psihologija Yoge, i
>velike sposobnosti Yogina, ukoliko ne baziraju na krivim dozivljajima!
>Sudeci po tvojim upisima ovdje, ti si na zavidnom nivou spiritualnosti, ali
>Samadhi-stanje, mislim da jos nisi postigao. Ili se ja ovdje varam?

:) Na temelju ?ega donosi? ovakve procjene? 

>Buduci da imas vise iskustva u ovim praktikama, htio bih saznati, kako
>Yogini dozivljavaju neka posebna stanja svijesti, i fizickih promjena.
>Konkretno, smanjiti se, rastegnuti se, divinaciju, ulazak u drugo
>tijelo,etc...itd....

To su siddhiji, odnosno nadfizi?ke sposobnosti koje opisuju neki
yogijski tekstovi. Te sposobnosti su posve sporedna stvar, i u ve?ini
slu?ajeva se uop?e ne javljaju, ali se zato kao popratna pojava prakse
javljaju druge, daleko kvalitetnije nuspojave, poput spoznaje
stvarnosti, jasno?e misli i snage uma, ?isto?e i suptilnosti osje?aja,
razumijevanja drugih bi?a, suosje?anja temeljenog na unutarnjem
jedinstvu, sposobnosti pomaganja drugima da ostvare vi?e duhovno
stanje, sposobnosti preno?enja tu?ih grijeha na sebe, uvida u Bo?ju
volju i uskla?ivanja s njom, uvida u vi?e razine stvarnosti,
sposobnosti spoznavanja suptilnih istina, i tome sli?nog. 

>> >U principu, moja tvrdnja vrijedi. Zasto? Iz jednostavnog razloga, jer je
>> >Ljubav kao polog i fundament Evandjeljima, bozanskog porijekla. Tako nam
>> >sugeriraju Objave.
>>
>> Upitan je stav po kojem Isus nau?ava samo o ljubavi. On zapravo
>> nau?ava u podjednakoj, ako ne i ve?oj mjeri o razlikovanju dobra i
>> zla, i sli?nim stvarima. Koliko on nau?ava o ljubavi, toliko nau?ava i
>> o beskompromisnosti i istinoljubivosti. Ako imamo u vidu da su to sve
>> spasonosne kvalitete, onda je jasno da je Isusov nauk spasonosan i
>> Bo?anski. Ali, tu sad dolazimo do pitanja kvantitete, dakle, je li
>> Isus rekao ama ba? sve ?to se o Bogu moglo re?i, ili se mo?e re?i jo?.
>> Ako pro?ita? Bhagavad-gitu, vidjet ?e? da se i te kako mo?e re?i jo?.
>
>Nisam u stanju dati adekvatan odgovor, jer nisam procitao Bhagavad-gitu.

Dao sam prije par dana jednom ?ovjeku ovdje link na svoj prijevod u
digitalnoj verziji, http://www.danijel.org/misc/Bhagavad-gita.pdf .
Fajl je veliki, i sadr?i sa?etak Mahabharate, prijevod i komentar
Gite, i odvojeni prijevod.

>Medjutim, da li je ta knjiga u iskazu mjerodavna, nebih sada ulazio u to.

Pro?itaj pa vidi.

>A ovo je onda nesto sasvim drugo, od onoga sto je Isus naucavao. 

Bhagavad-gitu izgovara Bog osobno, tako da mo?e? slobodno dr?ati da je
objava u njoj od iste vrste kao ona u evan?elju.

>> Mislim da je na toj razini proma?eno govoriti o boljim ili lo?ijim
>> naucima. Kur'an i islam su primjer lo?eg nauka, isto kao i razne druge
>> naopake i mra?ne religije. Ali, postoji mnogo nauka koji su od Boga, i
>> koji su spasonosni, ali su razli?iti, jer jedni stavljaju naglasak na
>> jedne stvari, a drugi na druge. Evan?elje i Viveka?udamani se jako
>> razlikuju, ali su oboje Bo?anski nadahnuti tekstovi; te?ko je re?i
>> koji je bolji.
>
>Ovdje ti moram proturijeciti. Naime, u Krscanstvu se vjeruje da su
>Evandjelja rijec Sina Bozijega tj. Bozija, pa ih se onda nebi smjelo
>okarakterizirati samo kao Bogom nadahnute rijeci. 

Mislim da je to stvar definicije, odnosno onoga ?to se dr?i "Bogom
nadahnutim". U krajnjoj liniji, kad osoba koja je spoznala Boga odr?i
govor o tome kakav je Bog, to je Bogom nadahnut govor.

>> >Ako uzmes recimo Buddhizam, doci ces do zakljucka, da se tu ne radi o
>> >ljubavi, nego o principu samilosti, do jedne odredjene tocke, poslije te
>> >tocke prestaje i samilost u drusvu, pa svaki pojedinac gleda kako ce se
>> >osloboditi iz kruga "samsare", i ne obraca vise paznju na drugoga.
>>
>> To je povr?an i pogre?an na?in gledanja na buddhizam.
>
>Zasto? Argumentiraj!

Ve? sam napisao pa si odrezao; ukratko, buddhizam je jako
sofisticirana teologija, koja dodu?e ima slabih to?aka, ali ne na toj
razini da bi iz nje slijedile gluposti. Postoje dvije osnovne grane
buddhizma, mahayana i hinayana, gdje hinayana ?kola nau?ava nastojanje
na vlastitom oslobo?enju bez pretjeranog bavljenja drugima, a mahayana
nau?ava pomaganje drugima, dr?e?i kako prosvjetljenje nije potpuno sve
dok postoje bi?a koja su obmanuta, jer je nirvana u naravi svih bi?a.
Što se ti?e hinayane, naizgled se ?ini da u tom nauku nema
suosje?anja, ali kad se malo bolje pogleda, i kr??anski svetac koji je
zadubljen u Boga nimalo ne mari za patnje bi?a koja su iluziji, jer je
njegov duh posve obuzet Bogom. Isto tako, svetac hinayana buddhizma
te?i tome da bude posve obuzet nirvanom, ne mare?i ni za ?to drugo.
Dakle, ta teologija je u prakti?noj primjeni ista kao i kr??anska,
iako se na prvi pogled ?ini da je kr??anska suosje?ajnija. 
Rupa buddhisti?ke teologije je u tome, ?to buddhizam ne poznaje
temeljni pozitivni princip, tako da je teoretski manjkav, ali u
praksi, buddhisti?ki redovnici, pogotovo oni mahayana buddhizma,
postizali su najvi?e dosege (primjerice Milarepa), ali je njihova
teologija zvu?ala ne kao buddhisti?ka, nego kao teologija vedante.

>> Dakle, ho?e? re?i da ima? ne?to ?to se nekoj osobi ?ini kao istina,
>> ne?to ?to vi?e osoba percipiraju kao istinu, i ono ?to je istina
>> neovisno o bilo ?ijoj percepciji. Sla?em se, s tim da je to jedan
>> na?in gledanja na stvari, drugi je da postoji subjektivna percepcija,
>> i postoji objektivna istina. U trenutku kad se subjektivna percepcija
>> prestane razlikovati od objektivne istine, dolazi do neposredne
>> spoznaje objektivne istine, koja je istodobno i subjektivna i
>> objektivna, ali se gubi razlika izme?u subjekta i objekta. To stanje
>> se u yogi zove nirvikalpa samadhi.
>
>Ali u ovom stanju, nije moguce donositi logicke zakljucke, pa se onda zove
>direktni put u spoznaju, sto ne znaci da je u stvari i istinit? Cak i u
>mistici se mora postaviti pitanje ispravnosti dozovljaja! Da li je sve sto
>se dozivi mozda obmana?

Sva?ta mo?e biti obmana, a i svako zbiljsko iskustvo prolazi kroz
?ovjekovu ni?u narav i zato ga je mogu?e svakako protuma?iti, gdje
iskustvo mo?e biti zbiljsko, a tuma?enje jako slabo kvalitetno. Isto
tako, ljudi su jako podlo?ni zabludama i zastranjivanjima, tako da
veliki broj tzv. duhovnih iskustava zna biti uzrokovan umi?ljanjem ili
naprosto psihi?kim poreme?ajima. Bez kriterija plodova, dakle bez
stvarnih pozitivnih rezultata vidljivih na osobi koja prakticira yogu,
nije mogu?e zaklju?iti radi li se o zbiljskom misti?nom iskustvu ili o
tlapnjama lu?aka. Na?alost sam imao prilike vidjeti svakakvih ludih i
suludih tipova koji se bave "duhovno??u", tako da moram konstatirati
da duhovnost izgleda privla?i lu?ake kao govno muhe. U tim krugovima
su lu?aci toliko ?esti, da je iznimna rijetkost sresti razumnog
?ovjeka koji ne pati od neke vrste umi?ljanja, koji nije brija? i
kojemu su op?enito sve ovce na broju. To zvu?i prili?no gadno, ali je
na?alost istina.
S druge strane, postoji prili?an broj ljudi velikih duhovnih dosega
koji o sebi zbog takvih pojava uop?e ne ?ele razmi?ljati kao o
duhovnim ljudima, nego jednostavno gledaju svoja posla i u sebi ne?to
promi?ljaju i osje?aju, i stvaraju velika i vrijedna djela.
Rijetko se desi da osoba visokih duhovnih dosega svjesno prakticira
istinsku duhovnu disciplinu i posti?e visoke rezultate, znaju?i to?no
?to radi i za?to.

>> >Ovdje ti moram protusloviti, jer krscanska Objava po Isusu Kristu, nije
>> >mistickog porijekla, iako u njoj ima puno mistickih upisa.
>>
>> Ne znam imamo li istu definiciju misti?kog; naime, ukoliko idemo iz
>> pozicije da je Isus gledao krajnju istinu i o njoj govorio, onda se tu
>> radi o kombinaciji misti?kog iskustva i njegovog svjedo?enja. Ja
>> misti?kim iskustvom generi?ki zovem sva stanja koja dodiruju stvarnost
>> vi?eg reda, a Isus u svakom slu?aju govori o stvarnosti vi?eg reda.
>
>Da! Ali, Isus nije dosao do te spoznaje samo kroz mistiku kao istinski
>covjek, nego je govorio iz Bozanskog znanja. 

Pa kakva bi to bila mistika, u kojoj ne bi bilo Bo?anskog znanja? Bog
je osnovni aktivni sastojak mistike, i ukoliko nema dodira s Bogom, to
nije mistika, nego tlapnja. Ukoliko je mistika istinska, Bo?ansko
znanje mora biti prisutno, i jedino je pitanje ho?e li ga mistik
pokazati ili ?e samo boraviti u unutarnjem zadubljenju.

>U tomu je onda razlika, jer
>mistici govore iz mistickog dozivljaja, a pravi Proroci po Bozijoj
>sugestiji.

Ja stvarno ne znam po ?emu ti razlikuje? te dvije pojave, osim po tome
da je Bo?ja sugestija zapravo ni?a kategorija od misti?kog do?ivljaja,
jer je misti?ki do?ivljaj po svojoj definiciji zadubljenje u Bo?ju
unutarnju narav.

>>> A
>> >Boga mi poznajemo malo, pa mislim da ga nemozemo niti ispravno
>definirati,
>>
>> Ma lako je Boga definirati, ali ?to ?emo onda s tim?
>
>Da je Boga lako definirati, imas potpuno pravo! Ali kojega Boga? Taj Bog bi
>bio onda nas konstrukt po definiciji. Boga po Objavi nije moguce definirati.

Kako ne, pa ?itava objava se sastoji od toga da se Boga opi?e, da se
da iskaz o Njegovoj naravi i kvalitetama, i tome sli?no. Jedino onda
treba re?i da je takav oblik definiranja Boga kvalitetan, za razliku
od onoga koji je utemeljen jedino u filozofskim umovanjima, a bez
opa?anja stvarnosti.

-- 
Homepage: http://www.danijel.org
Books:    http://www.ouroboros.hr