On Tue, 28 Mar 2006 13:58:30 +0200, Nikolaj wrote:
>>>I on ima tu podjelu i u svojim komentarima 
>>>upanišada i gIte govori o aktivnosti i znanju. U originalnim terminima 
>>>bi to bilo karman (kojeg izjednačuje sa avidjom, naravno ne doslovno) i 
>>>vidjA. Jedno pitanje koje mi se postavlja je, ako u takvoj podjeli vidjA 
>>>stvarno znači znanje u našem smislu, jer to je stvarno više đnana. Za 
>> 
>> Vidya po Shankari je spoznaja da je sve uistinu brahman, a da se relativna
>> percepcija stvara zbog neznanja.
> 
> Možda na nekom generalnom nivou, ali u komentarima znači vidjA baš ovo 
> što sam napisao (barem tako sam ja shvatio).

U upanisadima se pojam vidye uvijek veze uz brahman. To je zbog toga sto je
pojam brahmana evoluirao, od pocetnih primjena gdje se definira kao bit,
odnosno aktivni sastojak yajne, te "brahmanovitosti" brahmana (kao
staleza), do upanisadske definicije kao krajnje istine - kako se to u
darsanopanisadu veli, "krajnja istina je brahman, nista drugo". Tu
definiciju mozes vidjeti u onoj prici o pticama koje su izrecitirale
brahman o Agniju, pa ih on vise nije mogao progutati, buduci da krajnja
istina, brahman, ima moc nad bogovima. To je nadgradnja iz upanisadskog
doba, koja ide dublje od pukih obreda i recitala, i kad se u upanisadima i
komentarima govori o istini, uvijek se misli na brahman, a kad se govori o
znanju, misli se na spoznaju brahmana, odnosno bitnog jedinstva atmana i
brahmana.
Na slican nacin je evoluirao pojam atmana, od pocetaka gdje se definira
naprosto kao dusa, do kasnijeg upanisadskog doba gdje se definicije atmana
i brahmana vise ne razlikuju, odnosno atman se vidi kao beskrajni brahman
kojemu ogranicenja individualnosti namece vezanost uz prividni identitet
tijela i osjetila. Shankara tu navodi primjer prozirnog kristala koji
prividno poprima boju podloge na koju je stavljen.

>>>Šankaru vidyA je ili spoznaja najvišeg Jastva ili meditacija, 
>>>'renunciation' i slično, dok je karman vjerojatno sve ostalo što ljudi 
>>>rade, a uglavnom govori o ritualima (Agnihotra i slično). Mislim, da ne
>>>kaže da je aktivnost nevažna, nego da daje takve ili drugačije rezultate 
>>>(unapređenje života i slično) ali da spoznaja Jastva nije nikako 
>>>rezultat takvih akcija, nego znanja (vidje).
>  >
>> On je zapravo htio reci da vedskim obredima nije moguce postici
>> oslobodjenje, nego jedino osobnom spoznajom. Na zalost, on je tu manje
>> suptilan od Krisne, koji vidi dvije vrste karmana - u znanju i neznanju,
>> gdje onaj tko zna nastavlja ispravno djelovati za dobrobit svijeta, dok
>> onaj tko ne zna djeluje iz vezanosti i samo se jos vise zaplice.
> 
> Mislim da ne govore iz istih perspektiva. Šankara govori veoma 
> filozofski vedantski i sve što ga zanima je brahman, dok je Krišna 
> praktičan i opisuje sve aspekte života.

U tome i jest problem; ako se ispravno shvati kontekst, Shankara je potpuno
u pravu - njemu je cilj jedino oslobodjenje i uklanjanje iz svjetovne
sfere, pa je ono sto govori posve istinito iz te perspektive. Ipak, ako to
citaju oni koji zbog svoje dharme moraju djelovati u svijetu, izvuci ce iz
takvih tekstova slabu korist, jer njih zanima spoj slobode i djelovanja,
jer im je sloboda kao negacija djelovanja naprosto nemoguca. Postoji tu
mnostvo prica iz upanisadskog doba, gdje se kao likovi navode razni
prividno svjetovni ljudi, od kraljeva do mesara, koji prakticiraju nauk o
nevezanom vrsenju duznosti uz istodobnu apsorpciju duha u brahmanu.

-- 
Homepage: http://www.danijel.org/