On 29 Jul 2004 04:39:44 -0700, mtodorov...@yahoo.com (Mirsad
Todorovac) wrote:
>Dakle, konacni bi zakljucak bio:
>
>   - ako losa konstrukcija ceste doprinosi povecanju broja nesreca,
>     eliminirajmo ju; ako je to alkoholiziranost vozaca, eliminirajmo ju,
>     ako je voznja uz razgovor preko mobitela, eliminirajmo ga;
>
>Trebalo bi dakle uzeti od strucnjaka, inzinjera, podatke o "crnim tockama",
>i procijeniti koliko bi kostala rekonstrukcija.
>
>Dakle, drzava bi iz novca poreskih obveznika koji revno uzima trebala
>napraviti onoliko koliko moze: rekonstrukcijom najkriticnijih dionica
>i eliminacijom "crnih tocaka" smanjiti broj nesreca, poginulih i invalida
>onoliko koliko se to najvise moze.

Tocno.

>S druge strane, ako 7% nesreca uzrokuje zlouporaba alkohola i drugih
>opojnih sredstava, eliminacija 7% smrtnih slucajeva postrozavanjem propisa
>o alkoholu je isto dobar korak koji moze odmah donijeti rezultate,
>za razliku od popravka najkriticnijih dionica koji zahtijeva
>projektiranje i srazmjerno velika novcana sredstva.

To je ono sto tvrde nestrucnjaci u vladi i saboru, ali to nece
funkcionirati, jer nesrece u pijanom stanju uzrokuju oni sa daleko
vise od 0.5 promila, koliko je bila prijasnja granica, odnosno oni
koji ni za "labave" propise nisu marili, pa postrozenje nece nimalo
pomoci. Dakle "stroze" mjere zapravo sluze punjenju proracuna novcem
onih koji zapravo nisu pijani, nego su uz rucak popili nesto piva ili
vina, sto na njih ne djeluje u tolikoj mjeri da bi im smanjilo
sposobnosti, ali sasvim dovoljno da alkotest nesto ocita. Ako pogledas
crnu kroniku i nesrece uzrokovane alkoholom, neces vidjeti nista ispod
0.7 promila.

>Rekonstrukcija "crnih tocaka" bi trebala biti visoko na listi prioriteta
>ulaganja, rangirana prema broju i tezini nesreca koje su se u pojedinim
>dionicama dogodile; a prioritet bi IMHO trebao biti visi od izgradnje novih
>autocesta.

Naravno.

>Sto se tice brzinskih ogranicenja:
>
>    - vidjet ces kad bolje analiziras situaciju da se brzinska
>      ogranicenja ne mogu postavljati prema NAJSIGURNIJEM automobilu
>      koga vozi NAJBOLJI vozac. Ovako se brzinska ogranicenja ne
>      postavljaju niti na F1
>
>      Brzinska i druga ogranicenja moraju biti takva da sigurno
>      dionicu prijedje i NAJLOSIJI automobil kojem se jos uvijek
>      izdaje atest na tehnickim pregledima, i to u slucaju
>      da ga vozi NAJLOSIJI vozac sa najlosijim refleksima
>      kome se jos uvijek izdaje vozacka dozvola

To se tako i radi, ali nemoj mi onda pricati o tome da je grijeh
voziti iznad ogranicenja, jer bi po tome ispalo da su budale oni koji
kupuju aute bolje od Yuga, jer ionako ne mogu sigurno voziti brze od
Yuga. Ogranicenja brzine su korisna informacija o misljenju cestovne
sluzbe o odredjenoj dionici, a maksimalna ogranicenja su ono o cemu su
se u saboru dogovorili debeli politicari. Ponekad su ta ogranicenja
odredjena dobro i primjereno, pogotovo u jakim i nepreglednim
zavojima, ali na vecini dionica su smijurija, pogotovo na autocestama,
gdje maksimum od 130 nema puno smisla za vecinu novijih auti i vecinu
vozaca. Cak i osrednji vozac ce s autom novije generacije moci sigurno
voziti 160 na vecini dionica autoceste.

>      Vidjet ces da nitko o sebi ne zeli misliti da je upravo on
>      taj najlosiji vozac u najgoroj krami, pa je stoga potrebno
>      da se svi pridrzavaju propisane brzine. Primjer DT u
>      "bolidu" koji vozi 130 gdje se smije 80 ce sigurno potaknuti
>      i manje sposobne vozace da takodjer prekorace brzinu i
>      u manje sigurnim vozilima dovedu sebe i druge u opasnost.

O tome sam rekao sasvim dovoljno - vidjela zaba da se konj potkiva, pa
i ona digla nogu. Upravo takvi, koji misle da mogu a zapravo ne mogu
uzrokuju najgore nesrece, a onda zakonodavci donose nova ogranicenja
jer je "kriva brzina". Nije kriva brzina, nego budala.

>      Zato ne stoji ona da su ogranicenja brzine smijesno mala:
>      ONA MORAJU BITI TAKVA DA NE "ODLETI" NI NAJLOSIJI VOZAC U
>      NAJLOSIJEM AUTOMOBILU!!!

Po kisi, susnjezici ili suhom? Naime tamo gdje je po suhom 130 na sat
sigurno, po susnjezici je 60 daleko prebrzo i po zivot opasno.

>      Drugo, nedozvoljena brzina najcesce vuce na drugi grijeh:
>      nedozvoljena preticanja - veliki generator smrti i
>      invalidnosti!

Pretjecanje je slozen manevar koji bi svi vozaci morali nauciti
sigurno obavljati, ali na zalost to se uopce *ne uci* u autoskoli, pa
su po tom pitanju vozaci samouki, a *to* je generator nesreca. 

>      Nije mi poznat broj nesreca koji nastaje zbog loseg
>      odrzavanja vozila, neispravnosti kocnica i njihove lose
>      podesenosti, ali mi ne govorimo samo o postocima,
>      govorimo o mrtvima i ljudima koji ostaju invalidi do
>      groba.

Vjerojatno u vecini nesreca lose stanje vozila igra dio uloge. Ali
pametan vozac ce procijeniti stanje vozila i uopce se nece upustati u
ono sto njegov auto ne moze sigurno izvesti. Recimo neces ici u
pretjecanje ako nemas dovoljno jak motor da to mozes napraviti u jako
kratkom vremenu.

>- sto se tice prekoracenja brzine, vjerski aspekt:
>
>Voznja iznad dozvoljene brzine je dakle ne samo dovodjenje sebe
>i drugih u opasnost nego i grijeh.

Ma zapravo je voznja u svemu osim bicikla grijeh, jer valjda jedino
biciklom ne mozes prouzrociti ozbiljniju nesrecu u kojoj ce netko osim
tebe poginuti. ;>

>Fizicari znaju da kineticka energija vozila raste sa KVADRATOM
>brzine, pa tako pri velikim brzinama nikakva kostrukcija vise
>nije dovoljno sigurna da zastiti u slucaju sudara ili izlijetanja.
>Sigurnost "bolida" pri vise od 130 km/h dolazi pod upitnik.

Pri vise od 80 km/h, vjerojatnost da ostanes ziv pri frontalnom sudaru
je prakticki zanemariva. Pri visokim brzinama igra aktivna sigurnost,
dakle vozne osobine zbog kojih izbjegnes nesrecu.

--
http://www.danijel.org/