-----BEGIN PGP SIGNED MESSAGE-----
Hash: SHA512

On 02/09/2012 08:44 PM, NeoN wrote:
> Kakva je veza apstraktne umjetnosti i apstraktnog mišljenja?
> 
> http://hr.wikipedia.org/wiki/Apstraktna_umjetnost

Apstraktna umjetnost pokušava apstrahirati razinu neposredne
reprodukcije motiva i bavi se izražavanjem doživljaja autora, što je
samo po sebi vrlo problematičan proces, budući da upravo vizualni
simboli predstavljaju zajedničku komponentu, odnosno jezik pomoću kojeg
je moguća komunikacija autora s gledateljem, odnosno pomoću sloja
poznatog simbola i sloja njegove interpretacije gledatelju je moguće
shvatiti "što je pjesnik htio reći". Određena djela apstraktne
umjetnosti, poput primjerice Picassove Guernice ili Munchovog Krika,
sadrže oba sloja, dakle dovoljno klasične forme da iskomunicira
gledatelju temeljne simbole, i sloj vizualno izražene emocije i poruke,
što djelo čini istovremeno apstraktnim i razumljivim.

Dodatni iskorak u apstrakciju potpuno eliminira sloj razumljive
simbolike i djelo čini inherentno višesmislenim, odnosno beskorisnim za
komuniciranje bilo kakve suvisle duhovne poruke, što je po mom mišljenju
slijepa ulica moderne umjetnosti, jer u pokušaju da napravi iduću
stepenicu prema apstrakciji apstrahira iz djela upravo onaj sloj koji je
gledatelju potreban da bi rekonstruirao poruku, odnosno djelo čini
inherentno besmislenim.

Primjer toga su Mondrianove kompozicije, Pollockova djela načinjena
prskanjem boje, i svi tome slični radovi. Iz takvih radova gledatelj
može izvući kakve god želi zaključke, isto kao što neki slušanjem
bijelog šuma na radiju "čuju" poruke od mrtvih rođaka ili vanzemaljaca,
ali to ne znači da je ta poruka bila doista sadržana u signalu, isto kao
što Michellangelov David nije u toj formi postojao u kamenu prije nego
što ga je umjetnik oslobodio iz kamenog bloka čekićem i dlijetom. Dakle
ta vrsta umjetnosti stavlja gledatelja u poziciju umjetnika koji iz
inherentnog kaosa, odnosno nepostojanja jednoznačne informacije u samom
djelu pokušava "vidjeti" informaciju postupkom koji je sam po sebi
zapravo stvaralački čin.

> Ako to primjenimo na misli i doživljaj svijeta - shvaćanje biti,
> unutarnjeg stanja...

Mišljenje da povezivanje tvoje emocije i unutarnjeg stanja s nečim
opaženim u svijetu znači spoznavanje tog nečega u svijetu predstavlja
ono što bi Buda nazvao temeljnim mehanizmom patnje, odnosno okretanja
kotača samsare.

- -- 
http://www.danijel.org/
-----BEGIN PGP SIGNATURE-----

iEYEAREKAAYFAk809X4ACgkQU8G6/NHezOeUsQCgiC+0eDI+SL/+AdDRsii4N7mD
2lgAoJPQkELmhmTfoJtQnQfZbHCMsjfr
=MsDj
-----END PGP SIGNATURE-----