On Fri, 18 Mar 2005 12:19:00 +0100, duby wrote:

> budistima nije bitan Bog, tj. da li ga ima ili nema.

To zapravo nije istina. Budizam je sustav misljenja koji treba shvatiti iz
pozicije vremena u kojem je nastao. Koncept Boga, kao vrhovnog bica kojemu
bi trebalo ugoditi, u judeo-krscanskom smislu, tada nije postojao. Postojao
je koncept mnostva bica, bogova s malim pocetnim slovom, koja upravljaju
svijetom i svjetovnim stvarima, a za koja je Buddha rekao da su irelevantna
- jednako su vezana i prolazna kao i ljudi, samo sto su zbog svojeg
trenutnog polozaja mocnija. Bogovi ne mogu dati oslobodjenje jer ni sami
nisu slobodni. 
Budizam treba shvatiti u kontekstu teologija koje su se bavile molitvama,
zrtvovanjem i isposnistvom kao metodom postizanja spasenja. Budizam je uveo
koncept prosvjetljenja, odnosno spoznaje i boravka u probudjenom, svjesnom
stanju, bez vezanosti niskostima, i to je definirao kao cilj, nirvanu.
Daljnjih razrada tu uglavnom nema - svjetovno se prepoznaje kao problem i
izvor patnje, uzrok patnje je vezanost a taj se uzrok razrjesava smanjenjem
vezujuceg djelovanja s krajnjim ciljem napustanja svih vezanosti, kako bi
se postiglo stanje prosvjetljenja, stanje probudjenosti. Kao takav, budizam
je u ono doba predstavljao znatan napredak, kad ga se usporedi s
formalistickim hinduizmom i isposnickim jainizmom. Ali, kad ga se usporedi
s teologijom upanisada, budizam pokazuje ozbiljne nedostatke; za razliku od
vedante, budizam ne poznaje temeljni pozitivni princip, jer sve definira
negativno. Vedanta veli da je uzrok patnje iluzorna percepcija, koja na
stvarnost lijepi nestvarno, i tako tvori vezanosti za prolazno. U svemu
tome, vedanta primjecuje efekt vjesticine kolibe iz Ivice i Marice: nesto
se na prvi pogled doima kao izvor ispunjenja, a zapravo je izvor propasti.
Do takve zablude dolazi zbog toga sto brahman prozima stvoreni svijet, a
brahman, buduci sat-cit-ananda, daje privlacnost stvarima, dok njihova
prolaznost i ogranicenost tvori onaj element koji privlacnost pretvara u
pogubnu vezanost. Tako vedanta istodobno objasnjava i zasto je losa
vezanost, i zasto su svjetovne stvari privlacne, zasto ispunjenje ne treba
traziti u svijetu, i zasto je stanje budnosti i nevezanosti tako
ispunjujuce. To je stoga sto se u njemu izravno biva brahman, koji je
upravo ono sto svjetovno cini privlacnim uslijed krive identifikacije, a
oslobodjenje nastupa kad bice nadje smirenje u cistoj spoznaji brahmana,
nezagadjenoj vezanostima i projekcijama svjetovnog. Buddhina filozofija
nije isla toliko daleko i zbog toga je manjkava. Neki budisticki sveci,
poput Milarepe, koji su postigli dublje stanje od Buddhe, zapravo su
naucavali vedantu, objasnjavajuci cilj kao spoznaju istinskog Jastva, koje
je brahman.

-- 
Homepage: http://www.danijel.org/     Business: http://www.ouroboros.hr/