On Tue, 26 Apr 2005 11:16:16 +0200, Miroslav Zubcic wrote:
>>> Nije li malo apsurdno od svakog znanstveno i materijalistički
>>> orijentiranog čovjeka tražiti i da sam bude specijalist u nekoj
>>> prirodnoj znanosti?
> 
>> Nije apsurdno. Naime, ako se furas na znanost a nisi znanstvenik, onda nema
> 
> Pa nije baš da se "furam" na znanost, čitam popularne znanstvene
> knjige, te u zadnje vrijeme i one not-so-popularne, pratim što se
> zbiva u pojedinim znanostim itd ... No čak i da to ne radim, opet mogu
> znati kako znanost *funkcionira*.

Isto tako vjernik neke druge religije cita religijske knjige i casopise,
prakticira obrede, itd. Poanta znanosti je u provjeri tudjih rezultata, a
nekako nemam dojam da si ti isao ponavljati pokuse iz podrucja fizike ili
kemije.

>> sustinske razlike izmedju tebe i one babe koja trlja krunicu u crkvi, iako
>> nista ne razumije od nauka te crkve. Ona vjeruje da je crkva dobra, a ti
>> vjerujes da je znanost dobra. Ti mozes navesti nekakve argumente zasto
>> vjerujes tako kako vjerujes, a moze i ona.
> 
> Treba raditi distinkciju između metode, znanja o sakupljanju i
> zadobivanju novog znanja, sposobnosti raščlanjivanja i preispitivanja
> s jedne, te samog znanja sa svim njegovim tehničkim detaljima s druge
> strane. Samo znanje (znači ovo potonje) može uz malo ili više muke
> nabubati i netko ispodprosječne inteligencije, pasivnih pogleda na
> svijet i neinventivne prirode. Taj netko će onda biti kao vreća znanja
> ili polica sa knjigama - nešto korisno, ali samo ako se zna *pravilno*
> koristiti.
> 
> Oko toga je vjerojatno i popizdio Portada. Metoda je *bit* stvari u ovom
> threadu, a ne konkretne teme.
> 
> Parabole radi: i u svom poslu uvijek velim ljudima: draži mi je
> početnik koji ne zna niti čemu služi naredba ls(1), a koji zna kako to
> saznati, proučiti i iskoristiti to znanje, nego netko tko je na slupom
> tečaju nabubao iz cheat sheetova po redu nešto kao vojničke
> definicije, a za svaku novu stvar veli "to nismo učili" i ne padne mu
> na pamet sam se snaći i svojim vlastitim mehanizmima steći znanje, već
> se žaliti i tražiti isprike kao alternative procesu saznavanja.

To stoji, ali postoji svojevrsna razlika izmedju stvarnog prakticiranja
neke metode "in the wild", i stovanja te metode kao takve, te pravljenja
svjetonazora na temelju tudjih postignuca. Ti prema znanosti imas odnos kao
sljedbenik prema svojoj religiji - imas cvrstu vjeru u valjanosti znanosti
i znanstvene metode, i u valjanost postignuca "biskupa" i "crkvenih
ucitelja", odnosno znanstvenika. Ti u neciji rezultat pokusa mozes jedino
vjerovati ili ne vjerovati - nisi u stanju provesti neovisni pokus i tako
provjeriti njegove rezultate, sto je osnova znanstvene metode. 
Jedna od bitnijih odrednica moje metodologije se sastoji u tome, sto ce
"skeptik" nesto odbaciti sve dok nije dokazano, a ja cu nesto prihvatiti s
rezervom i raditi s nekoliko nedokazanih radnih hipoteza s razlicitim
stupnjem vjerojatnosti, dok se u tom cuspajzu ne iskristalizira nesto
konkretnije. Recimo da je ovo moje specificna varijacija na temu znanstvene
metode, ali bitno suptilnija od onoga sto prakticiraju sirovine poput
Randija. Naime, ja naprosto ne vjerujem da je na razini cinjenica,
informacija i slicnih kategorija moguce nedvojbeno ustanovljavanje istine
kao jednoznacne kategorije. Istina je jako fluidna kategorija, koja moze
obuhvacati razlicite suprotne tvrdnje s razlicitim omjerom istinitosti, a
ne samo A or not A. Ako te to tjesi, i u sferi religije je udomacena
zabluda o A or not A sudovima ("samo jedna religija moze biti ispravna").
Prihvacanje nuznosti djelomicne tocnosti sudova i toleriranje prividnih
proturjecja je bitan korak prema sagledavanju slozenih stvarnosti. To je,
ipak, jako razlicito od tvrdnje da ne postoji apsolutna istina. Naravno da
postoji, ali covjekovo razumijevanje te istine je nuzno ograniceno, pa je
potrebno prihvatiti prividne kontradikcije kao nuznu popratnu pojavu
spoznajnog procesa.

-- 
Homepage: http://www.danijel.org/     Business: http://www.ouroboros.hr/