On Sun, 17 Oct 2004 15:05:19 +0200, Tomislav Portada wrote:
>> Kad bi se pojacani geni u tom smjeru nasli
>> i na muskoj i na zenskoj strani, ja predvidjam sinergijski efekt zbog
> kojeg
>> potomak ne samo da bi govorio engleski linearno, nego eksponencijalno
>> bolje.
> 
> Moguce, ali ne i nuzno. Sinergizam o kome govoris pojavio bi se u slucaju da
> je "engleski gen" recesivan. 

Ja mislim da sam dokumentirao slucaj sinergizma u slucaju obostrane 
dominantnosti gena.

>> To je ono sto se desilo s onim djetetom misicavih roditelja -
>> eksponencijalno pojacanje umjesto linearnog.
> 
> To naprosto znaci da je mutirani gen za misicavost manje dominantan od
> nemutiranog (tzv. divljeg tipa), pa je u potpunosti dosao do izrazaja tek u
> odsustvu nemutiranog. Zato su clanovi obitelji koji su bili heterozigoti
> bili tek nesto malo misicaviji od prosjeka, dok je djecak, koji je
> homozigot, izrazito misicav. Ta je pojava sasvim u skladu s klasicnim
> dominantno-recesivnim tipom nasljedjivanja, pri cemu i recesivni gen ima
> zamjetljivu ekspresivnost.

Ja bih to pojednostavio i rekao da se vjerojatnost mutacije koja 
eksponencira kvalitetu povecava prisutnoscu bitne kvalitete na muskoj i 
zenskoj strani nasljedja. Recimo da spolnim razmnozavanjem priroda "baca 
kockice", odnosno proizvodi potomke razlicitih svojstava, pa tko bolje 
uspije. Tako se povecava vjerojatnost da ce vecina biti slabo prilagodjena, 
ali zapravo se "ne zna" sto ce u nekim uvjetima doprinositi prezivljavanju. 
Recimo, prezivljavanju divlje rize kao vrste doprinosi proizvodnja svakog 
stotog zrna sa ekstremno cvrstom ovojnicom. U slucaju poplave, samo to zrno 
prezivi i nastavi vrstu. Sva ostala propadnu. U "mirnodopskim" uvjetima, 
takvo zrno je gubitak, ali u "ratnim" uvjetima ono je nuzan uvjet 
prezivljavanja vrste. Vjerojatno ista stvar vazi s ljudima. U 
"mirnodopskim" uvjetima neki ljudi mogu biti neprilagodjeni ili cak 
stetocine, ali u kriznoj situaciji mogu doprinijeti prezivljavanju vrste. 
To je, dakle, standardna evolucijska teorija. Ja velim: postoje mehanizmi 
koji takav sustav cine inteligentnijim. Neki od tih mehanizama su 
psiholoski: nagoni, zelje, strasti, strahovi. Kroz seksualnu privlacnost se 
moze ustanoviti koje kvalitete su dugorocno pojacavale vjerojatnost 
prezivljavanja. Isto tako, vjerojatno postoji povratna sprega koja ubrzava 
pozitivnu selekciju kvalitete za koju se pokaze da je korisna, naprosto 
zato da vrsta ne izumre prije nego genetska selekcija odradi svoje. Tome bi 
sluzio hipotetski sinergijski efekt koji bi u odredjenom postotku slucajeva 
pojacao kvalitetu koja je obostrano dominantna. Dakle, ako i muskarci i 
zene imaju jace misice, onda je to znak da jaci misici gadno povecavaju 
prezivljavanje i aktivira se nekakav mnozitelj, generator mutacije koji 
dodatno pojacava misicnu masu. Takav mutirani primjerak mozda ne prezivi, 
ali ako prezivi, ta kvaliteta se fiksira u genetskom nasljedju i kasnije 
dodatno pojacava nasljedjem. Mislim da to objasnjava zasto se evolucija 
krece u munjevitim skokovima, a ne puzevom brzinom. 

> Na jednom si mjestu spomenuo "adaptivne povratne sprege na genetskoj razini"
> . Danas se zna da stanica na temelju vanjskih podrazaja moze ukljucivati i
> iskljucivati pojedine gene - to se zove regulacija ekspresije gena i
> predstavlja vrlo vazan biokemijski mehanizam. Medjutim, nije poznat slucaj
> da bi stanica vanjski podrazaj zapisala u genetski materijal. 

Govorio sam prije svega o unutarnjem stanju, dakle prisutnosti dominantnog 
gena na obje strane, sto aktivira hipotetski trigger. Isto tako, ocekivao 
bih da se neke biokemijske promjene odraze na genetiku, npr. konstantni 
sustavni napor misica i potreba za misicnim rastom mora okinuti neki 
trigger na razini genetike, jer bi takvo nesto evolucijski jednako 
vjerojatno povecalo mogucnost prezivljavanja potomstva kao i instinkti 
seksualnog odabira kvaliteta. Dakle kad bi otac imao veliku potrebu za 
misicnom masom, ja bih ocekivao proizvodnju spermija koji potenciraju tu 
kvalitetu u potomstva.

-- 
Homepage: http://www.danijel.org/