On Sat, 20 Sep 2003 23:13:57 +0200, "Vladimir Dananić"
 wrote:
>> Cijeli princip akceleratora se zasniva na konverziji brzine u masu, daj
>> malo razmisli sto sam napisao. Akceleratori se koriste iskljucivo za
>> dizanje energije cestice, i koliziju pri kojoj se visak energije opaza kao
>> hrpa cestica razlicitih svojstava.
>> 
>
>   1.) Ako ćemo cjepidlačiti, onda trjebaš znati i ovo:
>       ne postoji konverzija brzine u masu. Većina onih koji
>       govore o "konverziji brzine u masu", znaju o čemu govore,
>       i znaju da se to ne smije shvatiti doslovno.

A jebi ga, ako mu je masa mirovanja 1 GeV, a ubrzas ga za 15 MeV, onda
mu je ocito masa 1.015 GeV, a tih 0.015 su ocito razlika mase, tako da
ne kuzim sto hoces reci?

>   2.) Ubrzivači dižu energiju, ali sve dok je ta "podignuta
>       energija" znatno manja od energije mirovanja čestica koje
>       se "podižu", relativistička mehanika nema nikakvoga značaja.

Ma da, a nego sto bi trebali, napucati proton s toliko energije da
bude tezak deset kila, pa da se to onda zove relativisticka fizika? :)

>       mehanike, i još uvijek pri toj energiji impuls protona
>       raste linearno s njegovom brzinom (tj. Newtonovska mehanika
>       u tom slučaju jako dobro funkcionira)

Po Newtonovskoj mehanici, visak brzine se ne moze opaziti kao hrpa
masivnih cestica.

>> To je razlog zasto ga nisam naveo, isto kao i atomsku bombu u kojoj
>> poznata formula ima vrlo spektakularni ucinak. Mogao sam doduse, uzeti za
>> indirektan primjer moderni model astronomskog opazanja koji ne bi bio
>> zamisliv bez poznavanja gravity lensinga, i slicnih efekata vezanih uz
>> zakrivljenje prostorvremena. Ali ne bi bio zamisliv ni bez poznavanja
>> Dopplerovog efekta, pa sto.
>
>  Recimo i to da Dopplerov efekt *nije* specijalnost specijalne 
>  teorije relativnosti nego je to efekt karakterističan za *sve* 
>  valove. 

Nisam ni rekao da je.

>  "Gravity lensing" je još uvijek u području duboke fantazije i 
>  nagađanja, 

Ma da, osim sto je AFAIK predstavljao formalni dokaz Einsteinove
teorije.

>>>  Nije baš sasvim
>>>  lagan put od E=mc^2 do lančanih reakcija i kontrolirane fisije.
>> 
>> Nije, ali je zato vrlo lak put od E=mc^2 do collidera i mase koja se mjeri
>> u MeV.
>
>  Energije od 1 MeV su prava sitnica, podpuno su zanemarive, u uzporedbi
>  s energijom mirovanja atomskih jezgri. Naprimjer, znatne su
>  ako ubrzavaš elektron, kojemu je energija mirovanja oko 0.5 MeV.

I kad u jednadzbu uzmemo Fermilabov 2 TeV sinhrotron, hoce li i onda
biti zanemarive? Daj me nemoj jebat, to je Romanin posao. :)

--
http://www.danijel.org/